NOVI SAD, Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske (RS) Radivoje Bratić izjavio je danas da je nabolji lijek protiv svjetske ekonomsku krize smanjenje uvoza hrane.
“Uvjek govorim da je najbolji izvoz za Srpsku smanjenje uvoza hrane, a to je ujedno i nabolji lijek protiv svjetske ekonomske krize. To ne znači obustvaljanje uvoza hrane, ali je budućnost Srpske u korištenju vlastitih resursa kada je u pitanju proizvodnja hrane”, rekao je Bratić nakon posjete štandu RS na 76. međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.
On je istakao da RS na Poljoprivednom sajmu u Novom Sadu prvi put nastupa organizovano.
“Ministarstvo je zajedno s Privrednom komorom RS učinilo maksimalne napore da pozove sve zaintereovane izlagače da se pojave na jednom od najvećih sajmova u Evropi. Namjera nam je bila da se naši proizvođači uporede sa najkvalitenijim svjetskim i evropskim poljoprivrednim proizvođačima i vide gdje su, odnosno šta im je činiti”, rekao je Bratić.
On je naveo da Vlada RS trenutno radi na projektu poljoprivredne rejonizacije RS.
“To znači da južni dio RS, naprimer, Trebinje i okolinu nećemo sijati strnim žitima, nego ćemo tamo raditi meditranske kulture. Birač je stvoren za malinu i kupinu, ravničarski predjeli Semberija i Posavina za strna žita”, rekao je Bratić.
“Nastojaćemo maksimalno da racionalizujemo poljoprivrednu proizvodnju u RS, kao bi njeni rezultati maksimalno obezbjeđivali potrebe stanovništva”, rekao je Bratić.
On je podsjetio da je ovogodišnji agrarni budžet RS 80 miliona KM, što je, kako je ocijenio, i dovoljno i nedovoljno.
“U poređenju sa Srbijom, naprimjer, koja je poljoprivredno daleko razvijenija od Srpske, tih 80 miliona KM nije suma za potcijeniti. Ne mogu međutim reći da je dovoljno iz razloga što već sad problemi traže nova ulaganja da bi bili riješeni. Osim toga poljoprivreda RS traži iznova dodatna ulaganja, kao i svaka na svijetu”, rekao je Bratić.
On je naveo da Srpska u ovom trenutku može obezbjediti dovoljnu količinu kukuruza i pšenice za svoje potrebe.
“Pod kukuruzom i pšenicom u RS je ukupno od oko 150 do 160 hiljada hektara što obezbjeđuje gotovo 70 odsto domaćih potreba. Očekivani prinos je oko četiri do 4,5 hektara”, rekao je Bratić.
On je objasnio da bi prinosi kukuruza mogli biti i znatno veći ukoliko bi se primjenile sve potrebne agrotehničke mjere.
“Vidio sam posjede u RS, gdje je s jednog hektara skidano između deset pa čak i 15 tona po jednom hektaru, što je u svjetskom vrhu”, rekao je Bratić.
U Novom Sadu danas je počeo 76. međunarodni poljoprivredni sajam na kome nastupa 1.600 izlagača iz 30 država svijeta, Evrope, okruženja i Srbije, a na štandu RS svoje proizvode iložilo je sedam izlagača.
Poljoprivredni sajam traje do 16. maja, a kapije Novosadskog sajma otvorene su svaki dan od 9.00 do 19.00 časova.