Bratić: Povećana proizvodnja mlijeka u Srpskoj

BANJALUKA, Francuska, Poljska i Češka jedine u Evropi nisu imale smanjenje proizvodnje mlijeka u ovom periodu recesije, dok je u Srpskoj došlo do blagog povećanja.

Rekao je ovo u intervjuu “Glasu Srpske” ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Radivoje Bratić.
– Republika Srpska izvozi mlijeko, a sa nabavkom novih 1.000 grla koja je planirana za proljeće iduće godine sasvim sigurno ćemo još povećati proizvodnju, tako da sam jako zadovoljan kvantitetom – kazao je Bratić.
* Kako ocjenjujete stanje u poljoprivredi RS?
BRATIĆ: Nedavno smo otpisali 30 miliona maraka duga za gorivo i đubrivo. Imamo program kreditiranja mehanizacije za koji tvrdim da nema niko u okruženju, a i šire. Već sada pregovaramo sa Srbijom da produžimo program iduće godine za nabavku traktora od proizvođača IMR, IMT i “Metaloprerade” iz Niša. Imamo kreditiranje iz IRB-a i fonda “Partner” uz jako povoljne kamate, s obzirom na to da razliku Vlada nadoknađuje bankama. Mislim da je stanje mnogo bolje nego ranijih godina.
* Kako komentarišete zahtjev poljoprivrednika za povećanje otkupne cijena mlijeka i postoji li mogućnost da u RS poskupi mlijeko u maloprodaji?
BRATIĆ: Nije korektno da se povećava cijena mlijeka u maloprodaji, ali je neophodno da se poveća otkupna cijena. Ako neko otkupljuje mlijeko po 0,5 maraka, a u isto vrijeme se u maloprodaji prodaje po cijeni većoj od jedne marke, postavlja se pitanje gdje je ta razlika? Mislim da su zahtjevi poljoprivrednika za povećanje otkupne cijene apsolutno opravdani i da to ne smije da utiče na krajnju cijenu. Potrebno je da se marže smanje i da poljoprivrednici dobiju ono što svakako zalužuju.
* Kolika je proizvodnja mlijeka u RS?
BRATIĆ: Francuska, Poljska i Češka jedine u Evropi nisu imale smanjenje proizvodnje mlijeka u ovom periodu recesije, a u Srpskoj je došlo do blagog povećanja mlijeka, kao i grla. Susjedna Srbija ima smanjenje od oko 38 odsto u proizvodnji mlijeka i grla. Republika Srpska izvozi mlijeko, a sa nabavkom novih 1.000 grla koja je planirana za proljeće iduće godine sasvim sigurno ćemo još povećati proizvodnju, tako da sam jako zadovoljan kvantitetom. Ono čime nisam u potpunosti zadovoljan je kvalitet. Moramo povesti ozbiljnu borbu i za kvalitet i u tom pravcu svi zasukati rukave.
* Kakvo je stanje u oblasti veterinarstva?
BRATIĆ: Najveći problem u ovoj oblasti je taj što imamo privatnu veterinarsku službu i nemamo konkurenciju na tom polju, i oni određuju cijenu svojih usluga. Još jedan problem je taj što su oni podijelili područja upravo s ciljem da imaju dogovorene cijene i da to sprovode. Dakle, nema konkurencije između njih. Mi činimo sve da to ukinemo, želimo da idu na tržište, da se takmiče, a sve s ciljem pomoći poljoprivrednicima.
* Koliko je u proteklom periodu uloženo u seoski razvoj?
BRATIĆ: Republika Srpske prema svim kriterijumima oko 80 odsto pripada ruralnom području. Nažalost, nije takav odnos stanovništva, ali će biti još tragičnije ako se ne zaustavi migracija i ako ne obezbijedimo obrnut proces, odnosno vraćanje selu. Moramo promijeniti politiku generalno. Imamo strategiju ruralnog razvoja. Ovo je četvrta godina kako izdvajamo sredstava za podršku ruralnom razvoju. Do sada je uloženo oko 40 miliona maraka za razvoj sela u RS. Logično je da će ljudi otići iz sela ako nemaju put, vodu, struju, dom zdravlja… BiH bi iduće godine trebalo da ima pristup podsticajnim sredstvima IPA5 za ruralni razvoj i namjeravamo da pripremimo projekte i da dobijemo sva sredstva koja se mogu dobiti za RS.
* Kakvi su rezultati rada Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS u proteklom četvorogodišnjem periodu?
BRATIĆ: Uspjeli smo u odgovarajućoj mjeri da uspostavimo sistem i to je ono što je najvažnije. Mi smo sada u situaciji da nijedan ministar ni pomoćnik ne mora da ide na teren i da piše koliko ko i na koji način može dobiti podsticaja. Imamo Pravilnik o dodjeli podsticaja i jednaka dostupnost svima koji imaju pravo na podsticaje je apsolutno zagarantovana. S druge strane, napravili smo registar poljoprivrednih gazdinstava zahvaljujući kojem smo u velikoj mjeri uspjeli da eliminišemo mešetare, koji su na razne načine dobijali podsticaje, a nisu ih zalužili. U dobroj mjeri smo uspjeli da postignemo da istinski poljoprivredni proizvođač dobije podsticaj.
* Ima li i dalje nastojanja da se formira ministarstvo poljoprivrede na nivou BiH?
BRATIĆ: Kada poljoprivrednici iz Republike Srpske to budu tražili, ja ću na to i pristati. Sve do tada, priče o ministarstvu na nivou BiH su prazne priče. Smatram da bi nam bolje bilo da nam vrate nadležnosti koje su nam uzeli i kad je u pitanju kontrola uvoza i izvoza, kao i dozvole za uvoz i izvoz. Uvozi se jako loša roba bez kontrole, a malverzacijama na granici smanjuje se budžet i BiH i RS.
Hljeb
* Mlinari su u posljednjih mjesec nekoliko puta povećavali cijenu brašna. Postoji li mogućnost da dođe do poskupljenja hljeba?
BRATIĆ: Vlada je ove godine za otkup pšenice dala višu cijenu upravo s ciljem da se interveniše sutra na tržištu ako cijen počnu da divljaju. Dogovoreno je i sa Srbijom da se uzme određena količina pšenice ukoliko za to bude potrebe i preduprijede eventualne namjere za povećanje cijene hljeba.  Glas Srpske