BANJALUKA, Na tržištu kapitala treba da ostanu preduzeća koja mogu finansirati svoje poslovanje emisijom hartija od vrijednosti.
Nema alternative razvijenom domaćem tržištu kapitala, iako se godinama smatralo da se rast privrede može zasnivati na kreditnim osnovama, a dokapitalizacija obavljati skoro isključivo iz inostranih izvora. Rekao je to u intervjuu “Glasu Srpske” direktor Banjalučke berze Milan Božić kojem je nedavno Upravni odbor povjerio četvrti mandat.
Koji su najveći problemi na tržištu kapitala RS i kakva je njegova pozicija u odnosu na zemlje u okruženju?
BOŽIĆ: Tržišta kapitala u regionu su nastala u vezi sa masovnom privatizacijom državnih preduzeća, ali nikada nisu postala značajan izvor za finansiranje razvojnih projekata preduzeća. Godinama se smatralo da se rast privrede može zasnivati na kreditnim osnovama, a dokapitalizacija obavljati skoro isključivo iz inostranih izvora. Tek u posljednje vrijeme stižu poruke iz evropskih i svjetskih razvojnih banaka da nema alternative razvijenom domaćem tržištu kapitala.
Kako pridobiti povjerenje privrede da koriste potencijal tržišta kapitala?
BOŽIĆ: Trenutno se na finansijskim tržištima širom svijeta nalaze velike količine novca namijenjene za ulaganje u atraktivne finansijske instrumente. Stoga je bitno da naša preduzeća odvoje resurse za unapređenje korporativnog upravljanja da bi za razvojne projekte mogli računati i na akcionarski kapital iz novih emisija akcija. U najvećem broju slučajeva preduzeća se i dalje opredjeljuju da se finansiraju iz kreditnih izvora, što postaje sve teže zbog nedostatka kapitala i kolaterala. O tome svjedoče i izjave iz bankarskog sektora da nema dovoljno dobrih prilika za finansiranje privrede. Mislim da je rješenje u usvajanju nacionalne strategije za razvoj korporativnog upravljanja koja bi bila podržana stimulativnim mjerama, kao što se radi u tranzicionim, ali i razvijenim zapadnim tržišnim ekonomijama.
Evidentno je da više od 70 odsto transakcija na Banjalučkoj berzi čine emisije državnih obveznica i trezorskih zapisa dok je trgovina akcijama u zatišju. Na koji način je moguće podstaći obim trgovanja akcijama?
BOŽIĆ: Na nizak obim trgovanja akcijama značajno su uticali relativno visoki prinosi na obveznice RS s kojima su se mogli upoređivati samo prinosi koji su investitori ostvarivali po osnovu dividendi na akcije “Telekoma Srpske”. Interes za ulaganje u akcije bi se mogao značajno uvećati ako bi na akcije preduzeća iz sistema “Elektroprivrede RS” bili ostvarivani prinosi kao na primjer u Češkoj i Poljskoj. Rast tržišta akcija dugoročno najviše zavisi od brzine kojom će se domaća privatna preduzeća transformisati u korporacije koje će koristiti i akcionarski kapital za regionalnu ekspanziju. Iskustva iz tranzicionih zemalja pokazuju da je dobro kada razvojne banke, poput Investiciono-razvojne banke RS, podstiču ove procese, što sa stimulativnijim poreskim okruženjem za akcionarska društva, može podstaći rast domaćih korporacija.
Kako tržište kapitala RS učiniti atraktivnijim za investitore?
BOŽIĆ: Nedavne izmjene poreskih propisa kojima se dividenda oslobađa od oporezivanja su korak u dobrom pravcu. S obzirom na to da ovo vjerovatno ne može biti trajna mjera, trebalo bi razmisliti da se u budućnosti potpuno ili djelimično poresko oslobađanje odnosi samo na javna akcionarska društva, jer se sada jasno pokazuje da se ekonomski razvoj ne može zasnivati samo na malim i srednjim preduzećima. Atraktivnost tržišta kapitala u suštini, ipak, najviše zavisi od broja akcionarskih društava koja ostvaruju dobre poslovne rezultate i zaštite manjinskih akcionara. Praksa pokazuje da su takva tržišta privlačna i za domaće i za međunarodne institucionalne investitore bez čijeg prisustva je teško osigurati likvidnost akcija.
Da li je realno da ovoliki broj emitenata kotira na Banjalučkoj berzi i da li bi bilo bolje da ih je manje i da ostanu najatraktivniji?
BOŽIĆ: Broj akcionarskih društava je posljedica privatizacionog modela. Za mala preduzeća se ispostavilo da se pogrešno pretpostavljalo da će široka disperzija vlasništva pomoći njihovom poslovanju. Sada se na Banjalučkoj berzi trguje tek polovinom od početnih 800 akcionarskih društava. Njihov broj se smanjuje zbog stečajnih postupaka ili transformacije u društva sa ograničenom odgovornošću. Na tržištu kapitala treba da ostanu preduzeća koja mogu finansirati svoje poslovanje emisijom hartija od vrijednosti.
Na koji će način najavljena prodaja “Telekoma Srbije” uticati na cijenu akcija “Telekoma Srpske” kojima se najviše trguje na Banjalučkoj berzi?
BOŽIĆ: Akcije “Telekoma Srpske” su najvažnije na tržištu kapitala RS s obzirom na to da njihovu ukupnu vrijednost, dividendnu politiku, obim prometa i broj akcionara. Do sada smo imali korektan tretman manjinskih akcionara i za cjelokupno tržište kapitala je važno da ta politika bude nastavljena. Stoga je važno kako će budući vlasnik “Telekoma Srbije” definisati politiku prema akcionarima “Telekoma Srpske”. Za finansijsko tržište RS je veoma značajno da akcije “Telekoma Srpske” ostanu na službenom tržištu Banjalučke berze, odnosno da ne dođe do njegovog potpunog preuzimanja. Važno je da ovo imaju u vidu institucionalni investitori iz RS prilikom odlučivanja o eventualnoj prodaji svojih udjela, jer praksa pokazuje da kada oni prodaju svoje udjele, mali akcionari ostaju praktično nezaštićeni u postupcima prinudnog iskupa akcija.
Šta će otvaranje investicionih fondova značiti za tržište kapitala i da li je to dobar ili loš potez?
BOŽIĆ: Za tržište kapitala RS i akcionare investicionih fondova otvaranje znači izlaganje tržišnim mehanizmima i objektivno vrednovanje njihove imovine. U praksi se već pokazuje da se tržišna vrijednost nekih fondova nakon usvajanja zakona značajno uvećala. Nažalost, zbog kašnjenja sa transformacijom buduće poslovanje nekih društava za upravljanje fondova nije izvjesno. Za tržište kapitala RS je važno da transformisana društva za upravljanje ubijede nove ulagače da zaslužuju njihovo povjerenje, što se može postići jasnim investicionim politikama i sposobnim menadžmentom.
Koliko ima istine u tvrdnjama da su strani investitori izvukli ogroman novac, a zatim se povukli sa tržišta kapitala RS?
BOŽIĆ: Statistike pokazuju da to nije tačno. Ulaganja inostranih investitora na tržištu kapitala su u skoro svim godinama bila veća od povlačenja kapitala. Strani investitori su i u periodu kada je kriza eskalirala značajno više ulagali nego povlačili novac. Za svako tržište kapitala je bitno da ga strani investitori prepoznaju kao transparentno i perspektivno mjesto za ulaganje. Da bi se to postiglo potrebno je da veći broj akcija ispunjava kriterijume institucionalnih ulagača. Ako to ne uspijemo onda će oni ulaziti na naše tržište preko kompanija iz susjednih zemalja, čime se naša preduzeća dovode u podređen položaj sa višestruko negativnim posljedicama na razvoj domaće ekonomije i budžetske prihode.
Povezivanje regionalnog tržišta
Koji su najznačajniji planovi Banjalučke berze za iduću godinu?
BOŽIĆ: Planiramo da se povežemo u regionalnu mrežu SEE Link čime će tržište kapitala RS postati dostupnije investitorima koji su prisutni u regiji. Značaj projekta za regionalna tržišta pokazuje i finansijska podrška Evropske banke za obnovu i razvoj. To će za naše brokerske kuće značiti direktan pristup hartijama od vrijednosti na svim regionalnim tržištima. Za Banjalučku berzu je značajno što će se njene tehnologije koristiti kod velikog broja banaka i brokerskih kuća u nekoliko zemalja koje će učestvovati u povezivanju. Trenutno Banjalučka berza priprema desetak banaka i brokerskih kuća u Makedoniji za priključenje regionalnoj mreži koja bi trebalo do počne sa radom u prvoj polovini iduće godine. Glas Srpske
