BANJALUKA, Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS prošle godine otkrio je nepravilnosti kod bolovanja 26 radnika, od 136 kontrolisanih.
Sumnju u bolovanja svojih zaposlenih izrazilo je 39 poslodavaca.
Iz Fonda kažu da su se nepravilnosti najčešće odnosile na situacije kada je bolovanje trajalo duže od predviđenog perioda.
“Bolovanje je trajalo duže nego što je to predviđeno za određeno oboljenje ili povredu na osnovu kriterijuma koji su propisani Pravilnikom o ostvarivanju prava na naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad”, potvrdila je Darija Filipović, portparol FZO RS.
U nekim slučajevima, dodaje ona, ovlašteni doktor porodične medicine nije pravovremeno uputio osiguranika na komisiju za ocjenu bolovanja ili je komisija produžila bolovanje bez prisustva osiguranika, iako za to nisu postojali opravdani razlozi. “U slučajevima kršenja Pravilnika, Fond najprije upozorava zdravstvenu ustanovu na uočene nepravilnosti, a kazna koju Fond može da primijeni, u slučaju da se kršenje Pravilnika ponavlja, jeste da umanji mjesečnu tranšu ustanovi u određenom procentu. Ako komisija koja odobrava bolovanja duža od 30 dana, ne postupi u skladu sa Pravilnikom, tu komisiju smjenjuju i imenuju drugu, što se dešavalo u proteklom periodu”, pojašnjava Filipovićeva.
Poslodavci, koje radnička bolovanja najviše pogađaju, smatraju da je stopa odsustva s posla zbog bolesti u RS veoma visoka i da zbog toga imaju velike gubitke.
Iako Fond zdravstva nadoknađuje platu radnika za vrijeme bolovanja dužeg od 30 dana, poslodavci ističu da upravo zbog tih rokova, troškovi bolovanja u većini slučajeva padaju na njihov račun.
“Veliki broj radnika odsustvuje sa posla uzimajući bolovanja kraća od 30 dana i tada ti troškovi idu na teret poslodavca. Svako odsustvo radnika sa posla je trošak za poslodavca”, kažu u Uniji poslodavaca RS.
Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS, ističe da se u slučajevima nepravilnosti kod bolovanja radi o proceduralnim stvarima koje nije načinio radnik, već oni koji daju doznaku za bolovanje.
“Na osnovu doznake koju radnici na bolovanju dostave svom poslodavcu vrši se isplata njegove naknade za vrijeme bolovanja. Doznaku isključivo izdaje ljekar, odnosno komisija”, rekla je Mišićeva.
Dodaje da se iz ovih podataka Fonda ne može reći da je zdrav radnik otišao na bolovanje, ističući, da bi, ako postoje takvi slučajevi, u javnost bilo potrebno izaći sa njihovim imenima.
U Fondu zdravstva ističu da se broj bolovanja smanjuje te da se u prošloj godini na bolovanju nalazilo oko 9.600 radnika mjesečno, što je za oko hiljadu manje u odnosu na 2012. godinu.
“Najčešći razlozi zbog kojih radnicima odobravaju bolovanja su povrede, bolesti mišićno-koštanog sistema i maligne bolesti, a česti uzroci za bolovanja su i bolesti krvotoka i duševni poremećaji”, precizirala je Filipovićeva.
Ukupni trošak Fonda za naknade plate za vrijeme bolovanja u prošloj godini iznosio je 10,4 miliona maraka i manji je u odnosu na 2012. godinu kada je trošak iznosio oko 12,6 miliona KM. Na smanjenje troškova uticao je manji broj slučajeva na bolovanju, kao i dužnina odustva s posla zbog zdravstvene nesposobnosti za rad.
Doktori
Iz Udruženja doktora porodične medicine RS tvrde da se, kada je riječ o smjenama komisija za ocjenu bolovanja, radi o pojedinačnim slučajevima.
“Nisam upoznat sa ovim, vjerovatno se radi o pojedinačnim slučajevima. Do nepravilnosti je došlo zbog loše koordinacije između doktora porodične medicine i komisije. Ako je ta ljekarska komisija prihvatila pacijenta i regularno produžila bolovanje, onda tu nema greške od strane doktora porodične medicine”, rekao je Draško Kuprešak, predsjednik Udruženja. Nezavisne novine
