Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Žalba stopirala nabavku „HE na Drini“ od 1,7 miliona KM

    31. Maja 2025. — 11:00

    Hamovićeva termoelektrana zaradila 38,7 miliona KM

    30. Maja 2025. — 15:16

    „Eko Toplane“: Do preplaćene polovne mašine preko fingiranih ponuda

    30. Maja 2025. — 12:40

    Ustavni sud BiH stavio van snage zakon o stranim agentima

    29. Maja 2025. — 15:00
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Dodatnih 88 miliona evra za investicije u zelenoj tranziciji

    30. Maja 2025. — 13:58

    Profitabilnost solarnih elektrana pala na istorijski minimum

    27. Maja 2025. — 08:13

    Iz minusa u biznis sa solarnim elektranama u Bileći

    24. Maja 2025. — 15:15

    Energetsko siromaštvo u BiH: EU ulaže milione, domaći stručnjaci nude rješenja

    22. Maja 2025. — 13:30

    Šta je digitalni evro i kada će biti uveden?

    31. Maja 2025. — 13:33

    Hamovićeva termoelektrana zaradila 38,7 miliona KM

    30. Maja 2025. — 15:16

    Selimović: Monetarna stabilnost i institucionalna otpornost – preduslovi za ekonomski razvoj

    30. Maja 2025. — 15:00

    „Eastcode“ povećao vlasništvo u „Veleprehrani“  

    30. Maja 2025. — 10:24

    „Eastcode“ povećao vlasništvo u „Veleprehrani“  

    30. Maja 2025. — 10:24

    „Atlantik“ novom milionskom emisijom obveznica vraća stari dug

    28. Maja 2025. — 13:26

    Promet akcijama “Veleprehrane” vrijedan 126.100 KM

    26. Maja 2025. — 14:23

    Oštar pad Vol Strita

    22. Maja 2025. — 11:03

    Lidl širi mrežu po Crnoj Gori

    29. Maja 2025. — 16:09

    Laserski pokazivači povučeni zbog opasnosti za vid

    29. Maja 2025. — 12:15

    U aprilu cijene veće za 0,3 odsto, godišnja inflacija 3,4 odsto

    27. Maja 2025. — 13:00

    Zabrinjavajući podaci o uvozu i izvozu hrane

    25. Maja 2025. — 10:02

    Građani Srpske od nedjelje mogu koristiti turističke vaučere

    30. Maja 2025. — 16:02

    Turistički vaučeri prilika za popunjavanje šuplje sezone

    27. Maja 2025. — 09:45

    Ljetna turistička sezona otvorena u Budvi

    26. Maja 2025. — 09:05

    Kazne za putnike za otkopčavanje pojasa

    19. Maja 2025. — 15:01

    Dodatnih 88 miliona evra za investicije u zelenoj tranziciji

    30. Maja 2025. — 13:58

    Kineska kompanija zainteresovana za drvnu industriju, građevinsku proizvodnju, te poljoprivredu

    30. Maja 2025. — 11:40

    Čak 300.000 kamiona spremno blokirati pravce ka i iz EU

    29. Maja 2025. — 13:41

    Ogroman pad proizvodnje u drvnoj industriji Srpske

    27. Maja 2025. — 14:18
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Poznata modna kuća zatvara trgovine

    31. Maja 2025. — 09:04

    Amerika ukida novčića od jednog penija jer je proizvodnja preskupa

    23. Maja 2025. — 10:46

    Zbog niskog nataliteta tržište proizvoda za djecu u kolapsu

    14. Maja 2025. — 14:00

    Koliko ima i gdje se nalaze kompanije koje vrijede preko milijardu dolara?

    14. Maja 2025. — 08:17

    Japan pregovara o kupovini gasa sa Aljaske

    31. Maja 2025. — 14:27

    Tramp najavio dvostruko veće carine na uvoz čelika

    31. Maja 2025. — 12:00

    Ukrajina i MMF postigli dogovor

    31. Maja 2025. — 10:00

    Pad američkog BDP-a u odnosu na prve procjene

    31. Maja 2025. — 08:24
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Bolji dio BiH: Javni dug RS 50%, a Federacije 30% BDP

Bolji dio BiH: Javni dug RS 50%, a Federacije 30% BDP

Dragana EremijaDragana Eremija20. Marta 2019. — 12:4213 komentara3 minute čitanja

BANJALUKA, Javni dug je jedna od najznačajnijih  makrovarijabli, pored stope nezaposlenosti, inflacije, salda  tekućeg računa i BDP-a (stope rasta  i per capita). Ako država duguje  rezidentima  govorimo o unutrašnjem dugu.  Dug prema stranicima  je spoljni dug.  Zbir spoljnog i unutrašnjeg duga daje ukupni dug.

Odnos između  javnog duga i BDP-a je mjera zaduženosti javnog sektora. Metodologija određivanja sadržaja javnog duga može varirati od  zemlje do zemlje, ali ipak se udjel javnog duga u BDP-u koristi za upoređivanje stepena  zaduženosti država. U svrhu kreiranja EU, određeni su tzv. kriteriji konvergencije među kojima je i javni dug do 60%  BDP-a (Sporazum o EU, Mastriht, 1992.godine).

Kao i ogromna  većina  brojki u ekonomiji i ovo je “granica” koja ne određuje  zdravu ili bolesnu ekonomiju sa  aspekta javnog duga, ali ipak je  neka vrsta granice.

Ovaj tekst je posvećen  javnom dugu bh entiteta, a ne države Bosne i  Hercegovine.

Ukupni dug Republike Srpske je zbir budžetskog duga (Republika Srpska) i dugova opština, javnih preduzeća, fondova socijalne zaštite i Investiciono-Razvojne banke Republike Srpske. Kao elementi ukupnog duga  Federacije Bosne i  Hercegovine se  pored gore pobrojanih  navode i  “dug ostalih  korisnika” kao i dugovi kantona. Dug fondova  socijalne  zaštite se u informaciji  o  javnom  dugu Federacije Bosne i  Hercegovine eksplicitno  ne pominje.

Predstavljene strukture javnog duga  su vrlo grube i  neprecizne,  a navodim ih samo  da se stekne predstava o sadržaju javnih dugova entiteta i  mogućnosti njihovog poređenja.

Razlika između javnog duga Republike Srpske i   Federacije Bosne  i Hercegovine je  ogromna uprkos značajnom padu srpskog javnog duga  od 2015. godine (vidjeti grafikon).  Ona je skoro 20 procentnih poena. Srpska  duguje oko 50% BDP-a,  a Federacija BiH oko 30% BDP-a. Velika razlika u  zaduženosti dviju  društveno-političkih  zajednica unutar iste države,  sa istim indirektnim porezima i istom monetarnom politikom je i povod za razmišljanje o uzroku ove  razlike. Različita privredna struktura, različiti ekonomski modeli ili nešto treće?

U pogledu javnog duga između  entiteta postoji još jedna bitna  razlika, a  tiče se učestalosti informisanja javnosti o javnom  dugu. Banke koje su  kupile emisije javnog duga entiteta imaju informaciju  o  veličini svojih potraživanja prema entitetima na dnevnom, odnosno na mjesečnom nivou.  Republika Srpska godišnje objavljuje “Informaciju  javnom dugu”. A Federacija Bosne i  Hercegovine i kvartalno i godišnje. Učestalije publikovanje informacija  o javnom dugu povećava transparentnost i odgovornost  u trošenju  javnih sredstava. Ovo je jedan lijep primjer  otvorenog poslovanja na koji bi se Republika  Srpska trebala ugledati, jer joj može pomoći da brže smanji javni dug  ili da ga barem  drži pod kontrolom, a da uzajmljena sredstva koristi efikasnije, piše Bife.ba

Oči i uši javnosti motivišu na bolje ekonomisanje javnim sredstvima.

Od boljeg uvijek treba učiti , a u pogledu upravljanja javnim dugom, sa aspekta  njegove visine, ali i učestalosti publikovanja podataka Federacija Bosne i Hercegovine  može poslužiti  kao uzor Srpskoj.

Posljednji javni podatak o visini javnog  duga u Srpskoj je za 2017.godinu, a za Federaciju Bosne i  Hercegovine za 2018.godinu.  Po ovim podacima Srpska duguje 4,96 miljardi KM , a Federacija Bosne i  Hercegovine 5,4 milijarde KM. To je izuzetno mala razlika u visini ukupnog duga između entiteta koji imaju omjer BDP-a  2:1 u  korist  Federacije  Bosne i  Hercegovine.

Prvi korak ka izgradnji bolje  strategije upravljanja javnim dugom u Srpskoj bi trebalo biti kvartalno,  a  možda čak  i mjesečno publikovanje podataka o javnom dugu kao i  proučavanje ekonomskog modela Federacije Bosne i Hercegovine.

U recesiji (koja  dolazi) za  zemlje poput  BiH vjerovatnoća stradanja je proporcionalna visini javnog duga.

Izvor: Dragan S. Jović/ Bife.ba

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
bdp bih fbih izbor izdvajamo javni dug rs spoljni dug unutrasnji dug vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakWall Street: Indeksi pali, upitan završetak trgovinskog rata
Sljedeći članak Mejova zatražila odgađanje “Bregzita” do 30. juna

Povezani članci

Capital teme 08 minuta čitanja

Nikšić: HE „Buk Bijela“ i Aerodrom Trebinje blokirani zbog prijetnji secesijom 

13 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

  1. Direkt 20. Marta 2019. 18:29

    Za ovoliko jaku ekonomiju kao sto je nasa, toliki dugovi su drugo ime za grcki scenario.

    Odgovori
  2. vodostaj 20. Marta 2019. 22:21

    Zanimljivo je da nema imena autora ovog teksta. Hvala Captal-u, bolje nas ne bi ocrnio ni Klix ili Dnevni Avaz!

    Odgovori
  3. Bartender 20. Marta 2019. 23:01

    Pomislio isto, medjutim C se poziva na link bife.ba, tamo stoji:

    Posted on Srijeda, 20 Mart 2019, 6:00 by Jović Dragan

    sto je OK..

    Sto se tice pomracenja sunca u RS, sami smo krivi, tacnije garnitura koja vlada, jos tacnije stado koje je glasalo za njih..
    najlakse je napisati tamo neki portal da laze o nasim “uspjesima” na polju nekontrolisanog zaduzivanja, otvori sam oci ili skini povez, proguglaj sam malo..

    Odgovori
  4. Costa.Costacurta 21. Marta 2019. 09:19

    Za dug Republike Srpske nije kriva vlast kako ovdje neki misle,za sve su krivi Soros,medjunarodni i domaci izdajnici,40 britanskih obavjestajaca,klimatske promjene………..

    Odgovori
  5. Ekonomista1 21. Marta 2019. 12:18

    Nije nas niko ocrnio. Nažalost takvo je stanje.

    Odgovori
  6. Nenad 21. Marta 2019. 21:32

    Šta je ovo, ko ovo piše, na koji model da se ugleda RS, sramota za ovakav članak u Kapitalu.

    Odgovori
  7. Ccccccc 22. Marta 2019. 11:57

    Pa do kad budemo kupovali robu od njihovih dobavljača i dozvoljavali da oni vode fašističke kampanje protiv naših firmi u Sarajavu i pišu grafite na poslovnim objektima i društvenim mrežama kao što su Krajini Klasu-Manja tako će i biti.
    Opameti se narode. Za njih smo svi četnici osim kada nam trebaju uzeti novac.
    Nemojte ići u banke, osiguravajuća društva, trgovačke lance sa sjedištem u Federaciji i finansirati njih umjesto da razvijamo naša preduzeća

    Odgovori
  8. Analiticare 22. Marta 2019. 19:08

    Poredi se ukupni dug Republike sa javnim dugom federacije. To su neuporedive stvari. Postoje razlike izmedju ukupnog i javnog duga. Uporedite dva zakona koja regulisu ovu oblast. Zatim treba uporediti kako je nastao dug. Republika Srpska je priznala ratne odstete mnogo vise nego federacija, mnogo vise stare devizne stednje. Cini mi se da je Republika izgradila i mnogo vise autoputeva. Pogledajte ko su povjerioci duga, ako su to razvojne institucije poput Svjetske banke, EBRDa, Kfwa i ostalih onda brze uzimamo razvojne kredite. Oduzmite kredite vezane za autoputeve, korigujte za ratnu odstetu, staru deviznu stednju, izdvojite sredstva koja idu preko IRBa i dobicete uporediviji podatak. Daleko od toga da ne treba vise transparentnosti, boljeg upravljanja, manje korupcije. To nam treba, ali uzor nije federacija u kojoj je siromastvo vece nego u Republici.

    Odgovori
  9. Dragan Jović 22. Marta 2019. 21:52

    Za Analitičara…

    Poštovani kolega, ja sam autor predmetnog posta. Podaci od 4,96 mlrd.KM (2017. )za Srpsku i 5,4 mlrd. KM (2018.) za Federaciju su zvanični podaci za ukupni dug. Ukoliko imate druge podatke, napišite post, iskritikujte moj post, i pošaljite na kontakt@bife.ba … biće odmah objavljen. To je koncept Bife.ba. Razvoj rasprave i diskusije o bife (bankarstvo, finansije, ekonomija) pitanjima. Vidim da o pitanju duga ukupnog /javnog Srpske/Federacije znate mnogo više od mene. Ja sam u pisanju posta bio vrlo oprezan i zato napisah: ” Predstavljene strukture javnog duga su vrlo grube i neprecizne, a navodim ih samo da se stekne predstava o sadržaju javnih dugova entiteta i mogućnosti njihovog poređenja.” Što se tiče komparacije Srpske i FBiH rečenica o “ugledanju” se odnosi na frekvenciju/transparentnost objavljivanja podataka o dugu i glasi: ” Ovo je jedan lijep primjer otvorenog poslovanja na koji bi se Republika Srpska trebala ugledati ….”. Takođe napisao sam i: “Prvi korak ka izgradnji bolje strategije upravljanja javnim dugom u Srpskoj bi trebalo biti kvartalno, a možda čak i mjesečno publikovanje podataka o javnom dugu kao i “proučavanje” ekonomskog modela Federacije Bosne i Hercegovine.” Mislim da sam u pogledu preporuka bio jasan. Poziv da se jave na kontakt@bife.ba važi i za sve ostale učesnike u ovoj raspravi na Capital.ba. Možete izraziti svoje neslaganje sa bilo kojim postom objavljenim na Bife.ba na stručan i objektivan način i on će biti objavljen na Bife-u i možete napisati koliko god hoćete postova i svi će biti objavljeni. Koncept Bife.ba je stručno i objektivno, kratko i jasno, jedan grafikon i između 10 i 30 rečenica. Smatram da je drama srpskog duga mnogo šira i veća nego što se to može zaključiti na osnovu omjera 50%: 30% i o tome ću u narednom periodu još pisati. Hvala Capital.ba što je preeuzeo ovaj post i dao doprinos razvoj diskusije o ovom vrlo bitnom bife pitanju. Dajem linkove i za još par postova direktno/indirektno vezanim za srpski javni dug http://www.bife.ba/2019/03/11/kome-je-kriva-kriva-prinosa/ http://www.bife.ba/2019/03/14/vidovdanska-predrasuda-rodne-grude/
    Pozdrav, Dragan Jović, autor na Bife.ba.

    Odgovori
  10. Kokicar FAO 500 23. Marta 2019. 00:15

    @Analiticare

    Ima dosta istine u tome sto si rekao, ipak dug po glavi stanovnika u RS ipak ostaje duplo veci nego u FBIH. To sto se RS vise zaduzila za izgradnju autoputeva koji ce se isplatiti za 80 godina a mozda i nikad ne znaci da stanovnici RS ne moraju vracati taj dug, jer garant je RS..
    ..to sto je RS priznala vecu ratnu odstetu ne znaci da ce se neko smilovati na nas i reci otpisite im..isto je i za staru deviznu stednju…

    …inace mozemo mi odbiti dugove javnih preduzeca, ratne odstete i dr. ali RS u apsolutnoj vrijednosti po glavi stanovnika mora vratiti DUPLO VISE (zar je bitno gdje su otisle pare, pa nisu ulozene u profitabilne projekte pa da kazemo npr. Ne brinemo se za dugove nastale ulaganjem u AP jer smo tranzitna zemlja i svi turci, poljaci i englezi putuju kroz RS..kredit ce se sam otplatiti kroz par godina (hoce, al u kvascu domacem)

    ..evo ako ima neko volje neka na brzinu stavi na dijagram saldo racuna za RS i FBIH u posljednjih 11 godina (hint: cbbh) i vidjece da su se oba entiteta zaduzila gotovo isto, imajuci u vidu da je nas duplo manje odn. da je zaduzenost po glavi stanovnika bila duplo veca..da FBIH isplacuje tako niske penzije i plate kao sto su u RS vjerovatno se ne bi zaduzila ni marke..

    ..i jos nesto, nazalost dugovi medju povezanim licima u elektroprivredi RS su ja mislim vec oko 0,5 milijardi KM i oni ce doci u statistiku (citaj naplatu) kada vlada uzme kredit za restrukturiranje pod plastom investicija u eprs i tako mnogi polete kao nedavno da kupe akcije zav.preduzeca…bice veselo, kokice sam vec kupio, jos mikrovalna mi preostala jer nisam pazio sta pise na pakovanju..mnjam mnjam

    Odgovori
  11. Analiticare 23. Marta 2019. 10:48

    Hvala na pozivu za diskusiju i objavljivanje drugacijih misljenja. Slazemo se za transparentnost. Cilj komentara je bio unapredjenje izlozene ideje i podsticanje dalje rasprave. Drama srpskog duga ne postoji. Postoji prostor za unapredjenje. Ugledanje na ekonomski model federacije koji se ogleda u potrosnji za Republiku nije moguc. Razlog je sto je ekonomski model Republike zasnovan na investicijama. Unutrasnja traznja federacije je duplo veca nego Republike zbog veceg broja stanovnika, visih socijalnih davanja i doznaka. Nema alarma za ekonomiju Republike, ali postoji prostor za unapredjenje.

    Odgovori
  12. popusili ste 23. Marta 2019. 15:52

    Ekonomski model RS zasnovan na investicijama? ?
    Pa vi u BiH ne znate ni koliko vas ima, citava statistika vam je komplet lazirana, entitet vam se zaduzuje svaki dan po sve gorim uslovima i ne treba biti John Keynes da bi se iz aviona vidjelo kuda to ide.
    Da dodam na to da vam je osudjeno kompletno ratno rukovodstvo i slika je zaista potpuna.
    U BiH se uopste ne moze govoriti o ekonomskim temama jer ima daleko gorih i precih stvari i siguran sam da bi vecina stanovnistva prihvatila ukidanje svih institucija i uvodjenje medjunarodnog protektorata.

    Odgovori
  13. Direkt 24. Marta 2019. 16:18

    Mene cudi da je iko iznenadjen i uvrijedjen ovim podacima. Pa ovo je poznato vec godinama unazad! RS se intenzivno zaduzuje vec godinama i to intenzivnije nego FBiH. To samo ne znaju oni koji gledaju samo RTRS na kome sve blista, narocito frizura bivse premijerke, a sadasnje predsjesnice RS. Cak sto vise, RS je duplo vise zaduzenija od FBiH po glavi stanovnika. Razlog tome lezi u visokom stepenu korupcije izmedju ostalog. To tjera i odbija strane investitore, dok u FBiH je situacija bolja ili nesto bolja po tom pitanju. Zato je RS prinudjena da se zaduzuje znatno vise od FBiH i to pod sve nepovoljnijim uslovima, kako bi mogla da izmiruje obaveze prema budzetskim korisnicima, a o nekom ozbiljnom razvoju privrede da i ne pricamo i dokle god je izrazena korupcija, ovaj zacarani krug zaduzenja i zaduzivanja, koji vodi u bankrotstvo, bice sve veci. Ovome svemu kumuje i cinjenica da je nivo oporezivanja u RS sada veci nego u FBiH, sto je dovelo do toga da mnoge firme iz regiona su otisle iz RS u Federaciju koja je opet jeftinija za poslovanje od RS. S time je FBiH ponovo postala napredniji dio BiH tako da epizoda zvana RS kao napredniji dio BiH je trajala svega samo nekoliko godina. Rezim u RS mora da smanji poreze ili u protivnom, raspasce se i rezim i RS! Nesto mora da se mijenja i to radikalno i brzo nabolje u ekonomskom smislu, u protivnom, RS bice slaba za mnoge izazove, ne samo ekonomske! Vec nam sad izmice i FBiH, a kamoli region koji je odmakao u razvoju, o Zapadu da ne pricam. Od njih smo po razvoju udaljeni jos mnogo vise. Ovaj rezim tj. struktura uspostavljena jos od 2006, ocigledno jos uvijek nije svjestan cinjenice da cijeli svijet oko nas je odmakao u razvoju, samo mi se vrtimo negdje oko pocetka i kupujemo socijalni mir. Bez jake i izrazene razvojne komponente RS, kao i citava BiH izmedju ostalog, nema buducnost!

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Žalba stopirala nabavku „HE na Drini“ od 1,7 miliona KM

31. Maja 2025. — 11:0001 minuta čitanja

Žalbu je podnio Građevinski institut Banjaluka „GIBL“

Hamovićeva termoelektrana zaradila 38,7 miliona KM

30. Maja 2025. — 15:16

„Eko Toplane“: Do preplaćene polovne mašine preko fingiranih ponuda

30. Maja 2025. — 12:40

Ustavni sud BiH stavio van snage zakon o stranim agentima

29. Maja 2025. — 15:00

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti