Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Berbić: Primanja vozača i do 4.000 KM, problem nesigurnost

    11. Februara 2026. — 19:45

    Vještaci mjesecima čekaju naknade od sudova

    11. Februara 2026. — 16:49

    Imovina „Koksare“ ide na doboš, stotine radnika na biro

    11. Februara 2026. — 16:27

    Brčko zbog Rafija Gregorijana mijenja zakon

    11. Februara 2026. — 14:36
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Balkan Solar Summit 2026: Energetska tranzicija u praksi

    10. Februara 2026. — 13:59

    Ostvaruje li MOL kupovinom NIS-a potpunu kontrolu nad tržištem nafte u BiH?

    10. Februara 2026. — 12:32

    Bajatović: Ugovor o ruskom gasu vjerovatno će biti produžen za još šest mjeseci

    10. Februara 2026. — 10:48

    Sarajevo-gas odbacio ponudu turske kompanije, za gasovod od milijardu maraka

    9. Februara 2026. — 11:23

    Građani u bankama drže skoro 20 milijardi KM

    11. Februara 2026. — 08:03

    Za članstvo u SEPA neophodne izmjene zakona

    10. Februara 2026. — 15:54

    Vlada Srpske po Beču tražila kreditore za zaduženje od 500 miliona evra

    9. Februara 2026. — 15:18

    Promet na Banjalučkoj berzi preko 99.000 KM

    9. Februara 2026. — 15:15

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Zašto su opali uvoz i izvoz

    5. Februara 2026. — 09:48

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Raskid s tradicijom u Saudijskoj Arabiji: Dodatno se olakšava prodaja alkohola strancima

    7. Februara 2026. — 15:20

    Jedanaest aviokompanija uvodi „wet lease“ na EX-YU linijama

    5. Februara 2026. — 14:17

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    4. Februara 2026. — 07:41

    Imovina „Koksare“ ide na doboš, stotine radnika na biro

    11. Februara 2026. — 16:27

    Sve slabiji otkup mlijeka u BiH, farme se zatvaraju

    11. Februara 2026. — 09:02

    Balkan Solar Summit 2026: Energetska tranzicija u praksi

    10. Februara 2026. — 13:59

    Ostvaruje li MOL kupovinom NIS-a potpunu kontrolu nad tržištem nafte u BiH?

    10. Februara 2026. — 12:32
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Materijalna vrijednost zlatnih olimpijskih medalja 2.300 dolara

    8. Februara 2026. — 09:00

    Hrvatska pronašla rješenje za prazne stanove

    7. Februara 2026. — 13:00

    Kupcima bitcoina greškom poklonjeno 44 milijarde dolara

    7. Februara 2026. — 10:45

    Mnogi žele naočari koje je nosio Makron

    5. Februara 2026. — 15:46

    Mašinovođe u Španiji u trodnevnom štrajku

    9. Februara 2026. — 09:41

    Indijske rafinerije izbjegavaju kupovinu ruske nafte

    9. Februara 2026. — 08:03

    „Filip Moris“ prognozira veći profit

    7. Februara 2026. — 09:03

    Bitkoin naglo pada, a posljedice se osjete

    6. Februara 2026. — 13:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Bolji dio BiH: Javni dug RS 50%, a Federacije 30% BDP

Bolji dio BiH: Javni dug RS 50%, a Federacije 30% BDP

Dragana EremijaDragana Eremija20. Marta 2019. — 12:4213 komentara3 minute čitanja

BANJALUKA, Javni dug je jedna od najznačajnijih  makrovarijabli, pored stope nezaposlenosti, inflacije, salda  tekućeg računa i BDP-a (stope rasta  i per capita). Ako država duguje  rezidentima  govorimo o unutrašnjem dugu.  Dug prema stranicima  je spoljni dug.  Zbir spoljnog i unutrašnjeg duga daje ukupni dug.

Odnos između  javnog duga i BDP-a je mjera zaduženosti javnog sektora. Metodologija određivanja sadržaja javnog duga može varirati od  zemlje do zemlje, ali ipak se udjel javnog duga u BDP-u koristi za upoređivanje stepena  zaduženosti država. U svrhu kreiranja EU, određeni su tzv. kriteriji konvergencije među kojima je i javni dug do 60%  BDP-a (Sporazum o EU, Mastriht, 1992.godine).

Kao i ogromna  većina  brojki u ekonomiji i ovo je “granica” koja ne određuje  zdravu ili bolesnu ekonomiju sa  aspekta javnog duga, ali ipak je  neka vrsta granice.

Ovaj tekst je posvećen  javnom dugu bh entiteta, a ne države Bosne i  Hercegovine.

Ukupni dug Republike Srpske je zbir budžetskog duga (Republika Srpska) i dugova opština, javnih preduzeća, fondova socijalne zaštite i Investiciono-Razvojne banke Republike Srpske. Kao elementi ukupnog duga  Federacije Bosne i  Hercegovine se  pored gore pobrojanih  navode i  “dug ostalih  korisnika” kao i dugovi kantona. Dug fondova  socijalne  zaštite se u informaciji  o  javnom  dugu Federacije Bosne i  Hercegovine eksplicitno  ne pominje.

Predstavljene strukture javnog duga  su vrlo grube i  neprecizne,  a navodim ih samo  da se stekne predstava o sadržaju javnih dugova entiteta i  mogućnosti njihovog poređenja.

Razlika između javnog duga Republike Srpske i   Federacije Bosne  i Hercegovine je  ogromna uprkos značajnom padu srpskog javnog duga  od 2015. godine (vidjeti grafikon).  Ona je skoro 20 procentnih poena. Srpska  duguje oko 50% BDP-a,  a Federacija BiH oko 30% BDP-a. Velika razlika u  zaduženosti dviju  društveno-političkih  zajednica unutar iste države,  sa istim indirektnim porezima i istom monetarnom politikom je i povod za razmišljanje o uzroku ove  razlike. Različita privredna struktura, različiti ekonomski modeli ili nešto treće?

U pogledu javnog duga između  entiteta postoji još jedna bitna  razlika, a  tiče se učestalosti informisanja javnosti o javnom  dugu. Banke koje su  kupile emisije javnog duga entiteta imaju informaciju  o  veličini svojih potraživanja prema entitetima na dnevnom, odnosno na mjesečnom nivou.  Republika Srpska godišnje objavljuje “Informaciju  javnom dugu”. A Federacija Bosne i  Hercegovine i kvartalno i godišnje. Učestalije publikovanje informacija  o javnom dugu povećava transparentnost i odgovornost  u trošenju  javnih sredstava. Ovo je jedan lijep primjer  otvorenog poslovanja na koji bi se Republika  Srpska trebala ugledati, jer joj može pomoći da brže smanji javni dug  ili da ga barem  drži pod kontrolom, a da uzajmljena sredstva koristi efikasnije, piše Bife.ba

Oči i uši javnosti motivišu na bolje ekonomisanje javnim sredstvima.

Od boljeg uvijek treba učiti , a u pogledu upravljanja javnim dugom, sa aspekta  njegove visine, ali i učestalosti publikovanja podataka Federacija Bosne i Hercegovine  može poslužiti  kao uzor Srpskoj.

Posljednji javni podatak o visini javnog  duga u Srpskoj je za 2017.godinu, a za Federaciju Bosne i  Hercegovine za 2018.godinu.  Po ovim podacima Srpska duguje 4,96 miljardi KM , a Federacija Bosne i  Hercegovine 5,4 milijarde KM. To je izuzetno mala razlika u visini ukupnog duga između entiteta koji imaju omjer BDP-a  2:1 u  korist  Federacije  Bosne i  Hercegovine.

Prvi korak ka izgradnji bolje  strategije upravljanja javnim dugom u Srpskoj bi trebalo biti kvartalno,  a  možda čak  i mjesečno publikovanje podataka o javnom dugu kao i  proučavanje ekonomskog modela Federacije Bosne i Hercegovine.

U recesiji (koja  dolazi) za  zemlje poput  BiH vjerovatnoća stradanja je proporcionalna visini javnog duga.

Izvor: Dragan S. Jović/ Bife.ba

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
bdp bih fbih izbor izdvajamo javni dug rs spoljni dug unutrasnji dug vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakWall Street: Indeksi pali, upitan završetak trgovinskog rata
Sljedeći članak Mejova zatražila odgađanje “Bregzita” do 30. juna

Povezani članci

Capital teme 02 minute čitanja

Berbić: Primanja vozača i do 4.000 KM, problem nesigurnost

Capital teme 05 minuta čitanja

Vještaci mjesecima čekaju naknade od sudova

13 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

  1. Direkt 20. Marta 2019. 18:29

    Za ovoliko jaku ekonomiju kao sto je nasa, toliki dugovi su drugo ime za grcki scenario.

    Odgovori
  2. vodostaj 20. Marta 2019. 22:21

    Zanimljivo je da nema imena autora ovog teksta. Hvala Captal-u, bolje nas ne bi ocrnio ni Klix ili Dnevni Avaz!

    Odgovori
  3. Bartender 20. Marta 2019. 23:01

    Pomislio isto, medjutim C se poziva na link bife.ba, tamo stoji:

    Posted on Srijeda, 20 Mart 2019, 6:00 by Jović Dragan

    sto je OK..

    Sto se tice pomracenja sunca u RS, sami smo krivi, tacnije garnitura koja vlada, jos tacnije stado koje je glasalo za njih..
    najlakse je napisati tamo neki portal da laze o nasim “uspjesima” na polju nekontrolisanog zaduzivanja, otvori sam oci ili skini povez, proguglaj sam malo..

    Odgovori
  4. Costa.Costacurta 21. Marta 2019. 09:19

    Za dug Republike Srpske nije kriva vlast kako ovdje neki misle,za sve su krivi Soros,medjunarodni i domaci izdajnici,40 britanskih obavjestajaca,klimatske promjene………..

    Odgovori
  5. Ekonomista1 21. Marta 2019. 12:18

    Nije nas niko ocrnio. Nažalost takvo je stanje.

    Odgovori
  6. Nenad 21. Marta 2019. 21:32

    Šta je ovo, ko ovo piše, na koji model da se ugleda RS, sramota za ovakav članak u Kapitalu.

    Odgovori
  7. Ccccccc 22. Marta 2019. 11:57

    Pa do kad budemo kupovali robu od njihovih dobavljača i dozvoljavali da oni vode fašističke kampanje protiv naših firmi u Sarajavu i pišu grafite na poslovnim objektima i društvenim mrežama kao što su Krajini Klasu-Manja tako će i biti.
    Opameti se narode. Za njih smo svi četnici osim kada nam trebaju uzeti novac.
    Nemojte ići u banke, osiguravajuća društva, trgovačke lance sa sjedištem u Federaciji i finansirati njih umjesto da razvijamo naša preduzeća

    Odgovori
  8. Analiticare 22. Marta 2019. 19:08

    Poredi se ukupni dug Republike sa javnim dugom federacije. To su neuporedive stvari. Postoje razlike izmedju ukupnog i javnog duga. Uporedite dva zakona koja regulisu ovu oblast. Zatim treba uporediti kako je nastao dug. Republika Srpska je priznala ratne odstete mnogo vise nego federacija, mnogo vise stare devizne stednje. Cini mi se da je Republika izgradila i mnogo vise autoputeva. Pogledajte ko su povjerioci duga, ako su to razvojne institucije poput Svjetske banke, EBRDa, Kfwa i ostalih onda brze uzimamo razvojne kredite. Oduzmite kredite vezane za autoputeve, korigujte za ratnu odstetu, staru deviznu stednju, izdvojite sredstva koja idu preko IRBa i dobicete uporediviji podatak. Daleko od toga da ne treba vise transparentnosti, boljeg upravljanja, manje korupcije. To nam treba, ali uzor nije federacija u kojoj je siromastvo vece nego u Republici.

    Odgovori
  9. Dragan Jović 22. Marta 2019. 21:52

    Za Analitičara…

    Poštovani kolega, ja sam autor predmetnog posta. Podaci od 4,96 mlrd.KM (2017. )za Srpsku i 5,4 mlrd. KM (2018.) za Federaciju su zvanični podaci za ukupni dug. Ukoliko imate druge podatke, napišite post, iskritikujte moj post, i pošaljite na [email protected] … biće odmah objavljen. To je koncept Bife.ba. Razvoj rasprave i diskusije o bife (bankarstvo, finansije, ekonomija) pitanjima. Vidim da o pitanju duga ukupnog /javnog Srpske/Federacije znate mnogo više od mene. Ja sam u pisanju posta bio vrlo oprezan i zato napisah: ” Predstavljene strukture javnog duga su vrlo grube i neprecizne, a navodim ih samo da se stekne predstava o sadržaju javnih dugova entiteta i mogućnosti njihovog poređenja.” Što se tiče komparacije Srpske i FBiH rečenica o “ugledanju” se odnosi na frekvenciju/transparentnost objavljivanja podataka o dugu i glasi: ” Ovo je jedan lijep primjer otvorenog poslovanja na koji bi se Republika Srpska trebala ugledati ….”. Takođe napisao sam i: “Prvi korak ka izgradnji bolje strategije upravljanja javnim dugom u Srpskoj bi trebalo biti kvartalno, a možda čak i mjesečno publikovanje podataka o javnom dugu kao i “proučavanje” ekonomskog modela Federacije Bosne i Hercegovine.” Mislim da sam u pogledu preporuka bio jasan. Poziv da se jave na [email protected] važi i za sve ostale učesnike u ovoj raspravi na Capital.ba. Možete izraziti svoje neslaganje sa bilo kojim postom objavljenim na Bife.ba na stručan i objektivan način i on će biti objavljen na Bife-u i možete napisati koliko god hoćete postova i svi će biti objavljeni. Koncept Bife.ba je stručno i objektivno, kratko i jasno, jedan grafikon i između 10 i 30 rečenica. Smatram da je drama srpskog duga mnogo šira i veća nego što se to može zaključiti na osnovu omjera 50%: 30% i o tome ću u narednom periodu još pisati. Hvala Capital.ba što je preeuzeo ovaj post i dao doprinos razvoj diskusije o ovom vrlo bitnom bife pitanju. Dajem linkove i za još par postova direktno/indirektno vezanim za srpski javni dug http://www.bife.ba/2019/03/11/kome-je-kriva-kriva-prinosa/ http://www.bife.ba/2019/03/14/vidovdanska-predrasuda-rodne-grude/
    Pozdrav, Dragan Jović, autor na Bife.ba.

    Odgovori
  10. Kokicar FAO 500 23. Marta 2019. 00:15

    @Analiticare

    Ima dosta istine u tome sto si rekao, ipak dug po glavi stanovnika u RS ipak ostaje duplo veci nego u FBIH. To sto se RS vise zaduzila za izgradnju autoputeva koji ce se isplatiti za 80 godina a mozda i nikad ne znaci da stanovnici RS ne moraju vracati taj dug, jer garant je RS..
    ..to sto je RS priznala vecu ratnu odstetu ne znaci da ce se neko smilovati na nas i reci otpisite im..isto je i za staru deviznu stednju…

    …inace mozemo mi odbiti dugove javnih preduzeca, ratne odstete i dr. ali RS u apsolutnoj vrijednosti po glavi stanovnika mora vratiti DUPLO VISE (zar je bitno gdje su otisle pare, pa nisu ulozene u profitabilne projekte pa da kazemo npr. Ne brinemo se za dugove nastale ulaganjem u AP jer smo tranzitna zemlja i svi turci, poljaci i englezi putuju kroz RS..kredit ce se sam otplatiti kroz par godina (hoce, al u kvascu domacem)

    ..evo ako ima neko volje neka na brzinu stavi na dijagram saldo racuna za RS i FBIH u posljednjih 11 godina (hint: cbbh) i vidjece da su se oba entiteta zaduzila gotovo isto, imajuci u vidu da je nas duplo manje odn. da je zaduzenost po glavi stanovnika bila duplo veca..da FBIH isplacuje tako niske penzije i plate kao sto su u RS vjerovatno se ne bi zaduzila ni marke..

    ..i jos nesto, nazalost dugovi medju povezanim licima u elektroprivredi RS su ja mislim vec oko 0,5 milijardi KM i oni ce doci u statistiku (citaj naplatu) kada vlada uzme kredit za restrukturiranje pod plastom investicija u eprs i tako mnogi polete kao nedavno da kupe akcije zav.preduzeca…bice veselo, kokice sam vec kupio, jos mikrovalna mi preostala jer nisam pazio sta pise na pakovanju..mnjam mnjam

    Odgovori
  11. Analiticare 23. Marta 2019. 10:48

    Hvala na pozivu za diskusiju i objavljivanje drugacijih misljenja. Slazemo se za transparentnost. Cilj komentara je bio unapredjenje izlozene ideje i podsticanje dalje rasprave. Drama srpskog duga ne postoji. Postoji prostor za unapredjenje. Ugledanje na ekonomski model federacije koji se ogleda u potrosnji za Republiku nije moguc. Razlog je sto je ekonomski model Republike zasnovan na investicijama. Unutrasnja traznja federacije je duplo veca nego Republike zbog veceg broja stanovnika, visih socijalnih davanja i doznaka. Nema alarma za ekonomiju Republike, ali postoji prostor za unapredjenje.

    Odgovori
  12. popusili ste 23. Marta 2019. 15:52

    Ekonomski model RS zasnovan na investicijama? ?
    Pa vi u BiH ne znate ni koliko vas ima, citava statistika vam je komplet lazirana, entitet vam se zaduzuje svaki dan po sve gorim uslovima i ne treba biti John Keynes da bi se iz aviona vidjelo kuda to ide.
    Da dodam na to da vam je osudjeno kompletno ratno rukovodstvo i slika je zaista potpuna.
    U BiH se uopste ne moze govoriti o ekonomskim temama jer ima daleko gorih i precih stvari i siguran sam da bi vecina stanovnistva prihvatila ukidanje svih institucija i uvodjenje medjunarodnog protektorata.

    Odgovori
  13. Direkt 24. Marta 2019. 16:18

    Mene cudi da je iko iznenadjen i uvrijedjen ovim podacima. Pa ovo je poznato vec godinama unazad! RS se intenzivno zaduzuje vec godinama i to intenzivnije nego FBiH. To samo ne znaju oni koji gledaju samo RTRS na kome sve blista, narocito frizura bivse premijerke, a sadasnje predsjesnice RS. Cak sto vise, RS je duplo vise zaduzenija od FBiH po glavi stanovnika. Razlog tome lezi u visokom stepenu korupcije izmedju ostalog. To tjera i odbija strane investitore, dok u FBiH je situacija bolja ili nesto bolja po tom pitanju. Zato je RS prinudjena da se zaduzuje znatno vise od FBiH i to pod sve nepovoljnijim uslovima, kako bi mogla da izmiruje obaveze prema budzetskim korisnicima, a o nekom ozbiljnom razvoju privrede da i ne pricamo i dokle god je izrazena korupcija, ovaj zacarani krug zaduzenja i zaduzivanja, koji vodi u bankrotstvo, bice sve veci. Ovome svemu kumuje i cinjenica da je nivo oporezivanja u RS sada veci nego u FBiH, sto je dovelo do toga da mnoge firme iz regiona su otisle iz RS u Federaciju koja je opet jeftinija za poslovanje od RS. S time je FBiH ponovo postala napredniji dio BiH tako da epizoda zvana RS kao napredniji dio BiH je trajala svega samo nekoliko godina. Rezim u RS mora da smanji poreze ili u protivnom, raspasce se i rezim i RS! Nesto mora da se mijenja i to radikalno i brzo nabolje u ekonomskom smislu, u protivnom, RS bice slaba za mnoge izazove, ne samo ekonomske! Vec nam sad izmice i FBiH, a kamoli region koji je odmakao u razvoju, o Zapadu da ne pricam. Od njih smo po razvoju udaljeni jos mnogo vise. Ovaj rezim tj. struktura uspostavljena jos od 2006, ocigledno jos uvijek nije svjestan cinjenice da cijeli svijet oko nas je odmakao u razvoju, samo mi se vrtimo negdje oko pocetka i kupujemo socijalni mir. Bez jake i izrazene razvojne komponente RS, kao i citava BiH izmedju ostalog, nema buducnost!

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Berbić: Primanja vozača i do 4.000 KM, problem nesigurnost

11. Februara 2026. — 19:4502 minute čitanja

Ukupna primanja vozača dosežu i do 4.000 KM, ali više nisu dovoljne jer su im poslovi nesigurni zbog zabrane boravka u EU dužeg od 90 dana, poručio je u podcastu „Nikad u minusu“ direktor Tuzlatransporta, najvećeg međunarodnog prevoznika tereta u BiH Muamer Berbić.

Vještaci mjesecima čekaju naknade od sudova

11. Februara 2026. — 16:49

Imovina „Koksare“ ide na doboš, stotine radnika na biro

11. Februara 2026. — 16:27

Brčko zbog Rafija Gregorijana mijenja zakon

11. Februara 2026. — 14:36

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.