AKVILA, Lideri industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta okupljenih u Grupi 8, koji su se juče sastali na početku trodnevnog samita u italijanskom gradu Akvila, spremni su da se zajedno bore protiv najteže ekonomske krize od velike depresije, ali su i dalje podijeljeni u vezi s tim koliko još treba ići sa stimulativnim paketima.
Velika Britanija i SAD vide prostor za nove stimulanse, dok Njemačka smatra da je na tom planu već urađeno previše. Tokom samita lideri osam zemalja razgovaraće i o koordinaciji strategija za vrijeme nakon krize, kada se njihove ekonomije stabilizuju. Trenutni pokazatelji su još loši, od rastuće nezaposlenosti do usporenog privrednog rasta, a brojni ekonomisti smatraju da kriza tek treba da dotakne dno. Zato se očekuje da ocjene dosadašnjeg oporavka lidera Velike Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Rusije i SAD ostanu oprezne.
Britanski premijer Gordon Braun smatra da je, iako postoje jasni znaci oporavka u vidu jačanja povjerenja potrošača, rasta u sektorima nekretnina i maloprodaje, prerano za promjenu politike. Braun će od kolega u Akvili tražiti da nastave s planovima za podsticaj svjetske privrede, uprkos nagovještajima da je najgore prošlo. Braunov plan sa pet tačaka podrazumijeva povećanje bankarskih kredita, smanjenje kolebljivosti cijena nafte, zauzdavanje trgovinskog protekcionizma, podsticaj privatnih investicija i očuvanje poslova na kojima rade mladi. On će, takođe, istaći potrebu dalje koordinisane međunarodne akcije.
“Nisam zadovoljan trenutnim stanjem i još sam oprezan zbog finansijske situacije u svijetu”, rekao je Braun uoči početka samita.
Domaćin skupa Italija zalaže se za unapređenje regulative kako bi se spriječile buduće krize i to na bazi principa koje su postavili ministri finansija G8 na sastanku prošlog mjeseca. Cilj tih 12 principa je stvaranje snažne, poštene i čiste ekonomije kroz borbu protiv izbjegavanja poreza, protekcionizma, korupcije i pranja novca.
SAD će insistirati da se G8 obaveže na davanje 15 milijardi dolara tokom nekoliko godina za poljoprivredni razvoj siromašnih zemalja kako bi se riješilo pitanje nesigurnosti prehrane u tim zemljama. U nacrtu deklaracije se navodi da su SAD spremne da obezbijede tri do četiri milijarde dolara i žele da i drugi partneri osiguraju sredstva kako bi se došlo do ciljanih 15 milijardi dolara.
“Sredstva će biti namijenjena ulaganju u siromašne zemlje za strategije razvoja poljoprivrede, finansiranje poljoprivredne infrastrukture, upravljanje vodama i tlom i inicijativama za smanjivanje rizika”, navedeno je u deklaraciji, koja predviđa da novcem upravlja Fondacija za globalnu poljoprivrednu i bezbjednost prehrane Svjetske banke.
Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo rekao je da će EU dodati još milijardu dolara godišnje na već dosad obećanih sedam milijardi. I italijanski premijer Silvio Berluskoni očekuje da će na skupu biti dogovoreno izdvajanje 10 do 15 milijardi dolara za bezbjednost prehrane.
“Nadamo se da će biti odobrena inicijativa za obezbjeđenje hrane u svijetu. Odobrićemo 10 do 15 milijardi dolara za sve ljude na svijetu koji gladuju”, rekao je italijanski premijer uoči početka samita.
Pored Baroza, u radu samita učestvovaće i predstavnik Švedske, koja predsjedava EU, a kineski predsjednik Hu Đintao odustao je od učešća i vratio se u Kinu radi rješavanja krize u sjeverozapadnom regionu Sinđijang, gdje je u etničkom nasilju poginulo najmanje 156 ljudi. Danas i sutra skupu će se pridružiti čelnici zemalja G5 – Južne Afrike, Brazila, Kine, Indije i Meksika, kao i lideri Australije, Indonezije i Južne Koreje.
Osim dominantnih ekonomskih tema, očekuje se da će lideri G8 razgovarati i o borbi protiv klimatskih promjena i siromaštva, situaciji na Bliskom istoku, u Iranu, Sjevernoj Koreji, terorizmu i širenju nuklearnog naoružavanja. Uoči održavanja samita manje demonstarcije održane su u centru Rima, a policija je uhapsila 36 demonstranata.