NOVI SAD, Što pretekne suši, odniješe pariteti – ovako situaciju sa nabavkom repromaterijala, odnosno sjemena, herbicida i mineralnih đubriva pred jesenju sjetvu u Srbiji, poslije katastrofalne suše, ocjenjuje Dušan Jokić, poljoprivredni proizvođač iz mjesta Stari Lec, nedaleko od Plandišta, koji obrađuje 12,5 hektara oranica.
Sa njegovom ocjenom slažu se i stručnjaci, koji napominju kako je krajnje vrijeme da država preduzme odlučne mjere i pomogne ratarima u pripremama za jesenju sjetvu.
Jokić je, kako objašnjava, sa mnogim ratarima iz okoline, sjeme, herbicide i vještačko đubrivo uzimao od lokalne zadruge na bazi pariteta, koje su i oni dobili od velikih prerađivača, i na taj način, oštećen je za gotovo 250.000 dinara.
– Ove godine su, međutim, pariteti tako nepovoljni da takvu maržu ne bi zaračunavali ni najgori crnoberzijanci – ogorčen je Jokić. – Posijao sam 4,5 hektara pšenice i u jesen prihranio sa 1.100 kilograma mješanog đubriva 16:16:16. Ugovorio sam zamjenu 3,6 kilograma pšenice za kilogram đubriva. Proljetos sam, za prihranu uzeo još 1.100 kilograma đubriva. Ovaj put sam sam dogovorio razmjenu za soju.
Jokić objašnjava da se na zamjenu za soju odlučio, jer mu novac od prodaje pšenice stiže prvi, i upravo zbog toga želi da mu zaduženja za pšenicu budu što manja.
Kada je poslove priveo kraju, Jokić je, kako kaže, izveo računicu.
– Da sam sve potrebno kupovao za keš platio bih 182.500 dinara – kaže on i dodaje da ga je, zapravo, razmjena za robu koštala tri puta više, odnosno 445.860 dinara. To što nisam imao gotov novac, ili povoljan kredit, koštalo me 263.360 dinara, ili 21.068 dinara po hektaru.
Đorđe Bugarin, sekretar Udruženja poljoprivrede u Privrednoj komori Vojvodine, navodi kako Jokić nije usamljen primjer, i da je većina poljoprivrednika u velikim problemima u pripremama jesenje sjetve, i da su, praktično, prepušteni prerađivačima.
– Banke su, i pored preporuke Vlade da se prolongira naplata subvencionisanih kredita poljoprivrednicima, počele da blokiraju račune gazdinstava, tako da ni s te strane nema mnogo pomoći, odnosno, kreditne linije za sjetvu se, praktično, “zatvaraju” – kaže Bugarin. – Država, sa druge strane, ne zaustavlja prinudnu naplatu, a takođe, poljoprivrednicima duguje još dosta novca, tako da se mnogi ratari nalaze u jako teškoj situaciji, pošto više nemaju šta da prodaju. Ako se nešto ne preduzme, odnosno, ako se ne obezbjede subvencije za ovaj posao, imaćemo sjetvu, sa minimalnom agrotehnikom i sa nesertifikovanim sjemenom…
Više od budžeta
Imam registrovano gazdinstvo i od države sam dobio subvenciju 12.000 dinara po hektaru, na paritetima mi “organizatori proizvodnje” uzimaju 21.068 dinara po hektaru, i nisam jedini koji tako prolazi – kaže Jokić. – Računao sam. Prošle jeseni u Srbiji je zasijano 500.000 hektara pšenice, proljetos 1.200.000 hektara kukuruza, 150.000 hektara soje i 150.000 suncokreta. Samo ratari zasijali su 2.000.000 hektara. Ako se 80 odsto ratara zadužilo kao i ja, na bazi pariteta, to je gotovo 285 miliona evra, odnosno, više od ovogodišnjeg budžeta za poljoprivredu. Novosti
