SARAJEVO, Industrijska proizvodnja u BiH zabilježiće ove godine izvjestan rast, posebno u prvim mjesecima, jer je početkom 2009. godine pad bio posebno izražen, rekao je projekt-menadžer Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH Igor Gavran.
Gavran objašnjava da u posljednje vrijeme metalska industrija, posebno neki njeni izvozno orijentisani segmenti, već ostvaruju rast obima proizvodnje, a održivost ovog povećanja zavisiće od tempa oporavka na izvoznim tržištima i rasta njihove tražnje.
Prema njegovim riječima, proizvodnja građevinskih materijala zavisiće do najavljenog pokretanja radova na realizaciji infrastrukturnih projekata, prije svega od izgradnje novih dionica autoputa i rekonstrukcije željezničke pruge, kao i od mogućnosti finansiranja stambene i druge izgradnje putem banaka.
“U jednom od najuspješnijih sektora 2009. godine – energetskom, izvjesna su dalja pozitivna kretanja u proizvodnji naftnih derivata i motornih ulja, dok proizvodnja električne energije neće biti na nivou iz prošle godine, zbog očekivanog remonta pojedinih kapaciteta i smanjenja vrijednosti proizvodnje zbog nižih cijena na svjetskom tržištu”, smatra Gavran.
On je ističe da će teške socijalne posljedice recesije, koje neće značajnije popuštati ni u 2010. godini, dovesti do toga da građani manje traže i troše na domaćem tržištu, što posljedično onemogućava veći rast proizvodnje za domaće potrebe.
Kada je riječ o industrijskoj proizvodnji u prošloj godini, Gavran naglašava da njeno smanjenje u BiH od 4,3 odsto za jedanaest mjeseci ne daje realnu sliku kretanja u 2009. godini, jer se čini da je ono bilo mnogo manje od stvarnog.
Prema njegovim riječima, prvi razlog je taj da su približavanjem kraju godine poređenjem obuhvaćeni i neki od mjeseci drugog i trećeg kvartala 2008. godine, kada su se već osjećali efekti recesije i značajnije smanjivala proizvodnja u mnogim kompanijama, pa je takvo lošije stanje kao osnovica rezultiralo manjom razlikom u odnosu na sadašnje loše stanje.
“Drugi razlog je značajan rast obima industrijske proizvodnje u rijetkim kompanijama i granama, čija proizvodnja zbog obima i vrijednosti ima veliki uticaj na ukupne statističke pokazatelje”, naglašava Gavran.
On objašnjava da prošlogodišnji pad industrijske proizvodnje u BiH nije u tolikom obimu, jer je pokrenuta proizvodnja u Rafineriji nafte u Brodu, povećana proizvodnje u Rafineriji ulja u Modriči, te i zahvaljujući rekordnoj proizvodnji električne energije.
“Ovo sve ne znači da statistički izražena stopa smanjenja obima industrijske proizvodnje nije istinita, ali apsolutno ne odražava stvarno stanje u najvećem dijelu privrede, niti se na osnovu nje smije zaključiti kako je proizvodnja u BiH u 2009. godini tek neznatno smanjena”, ističe Gavran.
Govoreći o sektorskoj strukturi, on navodi da je pad najveći u proizvodnji kapitalnih proizvoda, i to za 19,5 odsto, a najveći rast u proizvodnji netrajnih proizvoda široke potrošnje, i to za 5,4 odsto. Srna