Piše: Branko Petrović, ekspert u oblasti kibernetičke bezbijednosti i cloud tehnologije
“Neznanje o pravu škodi” – dio je latinske izreke koja je poznata kao jedan od osnovnih pravnih principa, međutim ovom studijom slučaja zapravo kao autor i istraživač ukazujem na jedan drugačiji princip, a to je da “neznanje pravu škodi”, posebno neznanje i nerazumjevanje modernih tehnologija.
U prethodnih, sad već, godinu i više dana svi domaći, pa i strani mediji izvještavali su o jednom od najvećih kripto sporova u dosadašnjoj istoriji kriptovaluta teškim čak 256 miliona konvertibilnih maraka, u kome je u prvostepenom postupku sud presudio u korist tužioca Bitminer Factory d.o.o. Gradiška, koji je tužio internacionalnu banku UniCredit Bank a.d. Banja Luka. Dok je drugostepeni sud preinačio u potpunosti prvostepenu presudu u korist banke.
S obzirom na finansijski iznos ovog postupka, isti je privukao pažnju javnosti, pa su tako domaći mediji imali kontinuiran slijed objava, koje su sadržavale izjave i argumente stranaka u sporu i njihovih pravnih zastupnika, što je mene i zaintrigiralo da ispitam cijeli slučaj, jer je svaka od strana u sporu zastupala oprečne tvrdnje, i iznosila potpuno oprečne argumente (dokaze), kao što je datum završetka prikupljanja investicije putem ICO-a. Što je značilo da je jedna od strana ili u zabludi ili svjesno iznosi netačne da ne kažem lažne informacije, tvrdnje i dokaze.
Šta se zapravo dogodilo?
U studiji slučaja sam rekonstruisao kompletan slučaj i napravio genezu i slijed događaja koji obuhvataju period od osnivanja kompanija, pokretanje projekta, ICO-a (prikupljanje investicija), sve do tužbe i dokaza koji su izašli u javnost zahvaljujući izjavama u medijima pravnih zastupnika i predstavnika strana u ovom postupku.
Kao glavni događaj koji je inicirao da se pokrene tužba protiv Unicredit banke je bio momenat kada je Unicredit banka, odnosno Odjeljenje za pranje novca (poznatije kao AML) blokiralo račune Bitminer Factory d.o.o. Gradiška zbog inostranih uplata povezanih sa kriptovalutama, što nije predstavljalo dobru bankarsku praksu, te da je akt jednostranog raskida ugovora od strane tužene (Unicredit banke) urađen za vrijeme ICO-a, odnosno za vrijeme prikupljanja sredstava u kriptovalutama od investitora. Samim tim onemogućeno je dalje prikupljanje sredstava, jer kako su tvrdili tužioci račun u Unicredit banci je bio jedini način za prikupljanje investicija, i kao takav nepromjenljiv, jer prema “revolucionarnom” shvatanju pravnih zastupnika tužioca banka “je srušila čitav projekat iz prostog razloga što su projekti vezani za Blockchain tehnologije tako napravljeni da se u njima ne može mijenjati ništa”.
Šta je ko tvrdio u postupku i šta je dokazano?
Tužioc, Bitminer Factory d.o.o. Gradiška, imao je dvije tvrdnje, koje je na meni kao autoru ove studije i dalje nejasno kako je isto bilo dokazano na sudu prema navodima tužioca:
- Prva tvrdnja: Tvrdi se da je Unicredit banka je zatvaranjem bankovnog računa onemogućila tužiocu prikupljanje investicija (ICO) za poslovnu ideju Bitminer Factory, jer je kako se još tvrdi sporni račun je bio jedini račun za prikupljanje investicija i nepromjenljiv u (blockchain) pametnom ugovoru.
- Druga tvrdnja: Tvrdi se da je banka račun zatvorila (raskinula ugovor) tokom trajanja ICO-a, tj. za vrijeme prikupljanja sredstava, jer kako je utvrđeno sudskim vještačenjem projekat je trajao do 31.12.2018. godine, a ugovor je raskinut u oktobru 2018. godine.
Sa druge strane, Unicredt banka, odnosno tužena, iako se nije u velikoj mjeri oglašavala o ovom sporu, osim putem jednog lokalnog portala, tvrdi sledeće:
- Prva tvrdnja: Tvrde da račun u Unicredit banci nije bio jedini račun koji je korišten za prikupljanje investicija, čak navode da je samo manji dio (manje od 10 odsto) uplata prikupljen preko računa firme tužioca koji je otvoren u Unicredit banci.
- Druga tvrdnja: Račun nije zatvoren za vrijeme prikupljanja sredstava, nego tek 19. oktobra 2018. godine, dok je prikupljanje sredstava trajalo do 30. septembra 2018. godine.
Dok je prema navodima tužioca sud, odnosno sudski vještaci ekonomske i elektrotehničke prakse utvrdili i potvrdili navode tužioca u ovom postupku, odnosno da je prikupljanje investicije trajalo do 31.12.2018. godine.
Šta sam dokazao ovom studijom slučaja?
Ovom studijom slučaja sam nedvosmisleno kroz izvođenje dokaza oborio obje tvrdnje tužioca i dokazao sledeće:
- Prikupljanje sredstava odnosno ICO (prodaja BMF tokena) završeno 30. septembra 2018. godine;
- Sporni račun u banci nije ima svrhu “jedini način prikupljanja sredstava” a i da je imao račun je bio aktivan do momenta završetka ICO projekta;
- BMF ICO pametni ugovor (crowdsale) nije imao nikakvu ulogu u ovom projektu jer isti nije nikad postavljen (deploy-an) na blockchain mrežu, niti je isti sadržavao bankovni račun tužioca;
- Firma “Bitminer Factory” d.o.o. Gradiška, nije nosilac ovog projekta, nego da je nosilac projekta “ERA Soluzioni Ecosostenibili srl” koja je ujedno i bila prodavac BMF tokena.
Kompletnu studiju možete pogledati OVDE.
64 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Mrdiću ti si iznutra radio za “Bitminer Factory” d.o.o. Gradiška da srušiš Unicredit, ali prc…
Znači, legalno je klijentu oteti pare?
okorjleli prevaranti iz Mrkonjic Dagra, zajedno sa okorjelim prevarantom iz Gradiske, zajedno sa “vjestakom” i “sudijama” pokusavaju za izvedu jednu od najvecih prevara ikada.
Na osnovu čega se navedeni oslovljava sa ekspert?
Koje pare?
Mrdić je najveći uvlakač jedino Kaju nije uspio preveslati, ne da mu Adžić da prismrdi Novoj Banci
Ne znam vise sto o ovom slucaju raspravljate. Djecurlija se zaigrala sada ce u zatvor.
Samo se vi ismijavajte Leki je uspio preko Mostarske linije i sudije Bojana Stevića obezbjediti poziciju izvršnog u Unicreditu. Naravno tu je i nezaobilazni Slado i unosni poslovi prevara sa FZO RS (prodaja nekretnina u Trebinju) čiji je pokrovitelj Leki
Moj Peharu moja naivčino, Kišić i Mrdić ne mogu dočekati avgust da ti vide leđa, pa njih dvojica te potkopavaju sve vrijeme, progledaj slijepče.
Kako koje, pa one koje bi želio da ima.
Leki zašto se raspisuješ po banci ko piše istinite komentar, znaš ti kome si zlo činio, ili ih ipak ne možeš sve pobrojati. E moj Leki, Leki nije banka za ljigavce
Leki zašto se raspisuješ po banci ko piše istinite komentar, znaš ti kome si zlo činio, ili ih ipak ne možeš sve pobrojati. E moj Leki, Leki nije banka za ljigavce.
Kišić je obična srbijanska protuva i Leka je za njega gospodin. Smješno je porediti ljude i lavove.
Mrdic uskoro leti na glavu iz unicredita, Kisic ga ne podnosi jer je skontao da je ljencuga i neznalica!!!
Ogledalo baš ima loš uticaj na pojedince.
Leki piše komentare na druge tekstove da skine komentare o sebi sa naslovne strane da Kišić ne bi pročitao šta mu Leki zvani provizija radi iza leđa
Ovo je slučaj najvećeg pokušaj privrednog kriminala u BiH, treba dobro istražiti ko su bili ljudi iz banke koji su umješani u ovaj slučaj.
Znam sigurno da je neki slučaj gdje je Leki umiješan u prodaju neke nekretnine u Trebinju istraživala i policija.
Ko je Leki? Onaj Lečić što je radio u BL centrali godinama? Što nije godinama napredovao.
Nema šanse. On se nikada nije družio sa kriminalnim miljeom i kvazielitom (političari, tajkuni, ministri i ostali sitni kriminalci). On je svoju karijeru uvijek gradio na stručnom usavršavanju, znanju i poštenju, a ne na vezama i poznanstvu. Uvijek je bio skroman i uvažava druge, a ne kao neki što su prepuni sebe (tj. nečega) i stalno pričaju “ja ovo…, ja ono…, avioni, kamioni…”.
One pare koje je Unicredit preoteo od svog klijenta.
Prevare ovdje ima sigurno, samo je pitanje ko je koga prevario, klijent banku ili banka klijenta? Ustvari, to nije pitanje, pošto postoji sve crno na bijelo. Prvo je banka otvorila račun, pa kasnije zatvorila i preotela pare, tako da banka je prevarila svog klijenta i to u više navrata.
Zoki zoki hahahahahaha, al’ me slatko nasmija, hvala ti na tome. Dovoljno je reći da mu je kum Zoran Tegeltija, a najbolji drug Slado Verano.
Zoki gdje je on sticao stručnost, da nije mozda kao farmaceut u noćnim klubovima.
PS Zoki da ti mozda nisi Lekijeva zamjenica, hahaha
Zašto nema javne objave presude, od strane samog suda i samih sudija? Zašto o toliko velikom slučaju, sud je tajnovit, kao da je riječ o sporu oko seoske međe, a ne o velikom sporu, o kom već godinama priča čitav region, kao i čitava kripto zajednica? Zašto sud mjesecima ćuti i ne oglašava se, o presudi koju je donio taj isti sud? Zašto sve saznajemo od novinara, umjesto od sudija? Kakva je to presuda, koje se i same sudije stide? Šta reći nego sudije koje su izrekle ovu presudu, se očigledno stide presude koje su izrekli! Kakve su to sudije i kakvo je to pravosuđe?! Kakav je to način?! Zašto mjesecima ćute naše vrle sudije? Ovoga nema ni u Zanzibaru! Doneseš presudu i ćutiš. Kakav je ovo način?! Javnost treba da zna što više detalja o ovoj skandaloznoj presudi i to od strane sudija koji stoje iza iste. Zaista je nevjerovatno, da o toliko velikom slučaju, kao što je ovaj, naše sudije ćute i ponašaju se po pravilima zakona ćutanja, kao u mafijaškim filmovima. Ovdje nisu čista posla! U prvoj presudi jedna presuda, a u drugoj neka druga presuda, a koja skroz odstupa od prvobitne. Ovo samo kod nas može proći i to ispod radara, skoro pa potpuno nezapaženo. Da nije novinara, ni ovo što smo saznali, nebi smo saznali. Gospodo sudije, halo, gdje ste?! Je li vam to mačka pojela jezik ili ste primili mito od Unicredit banke pa ćutite kao zaliveni? Kada donesete presudu o velikom slučaju, kao što je to recimo npr. ovaj slučaj, red je da stanete pred medije tj. pred kamere i obrazložite istu. U protivnom, postoji ogromna i opravdana sumnja i u vas kao sudije i u ovu vašu presudu, koju ste navodno donijeli, a na koju ste očigledno toliko ponosni, da se niste udostojili ni da je objavite. To je naše pravosuđe! Sudije se boje javnosti! Ovo je zaista nevjerovatno! Šta misle naše kadije, da će svojom ćutnjom da postignu?! Ovo je zaista nevjerovatno! Drage sudije, stanite iza ove svoje presude (hoćemo vašu pres konferenciju)! Ne budite sudije sa veoma upitnim kredibilitetom! Javnost zaslužuje da zna detalje u vezi ove presude, ali iz vaših usta, gospodo sudije, a ne da novinari rade i vaš posao, za boga miloga! Ima li u našem pravosuđu sudija ili sve sudije kod nas su teške lopine, svi do jednoga, pa zato ne smiju pred oči narodu? Ajde gospodo sudije, da vas čujemo! Je li ovo zvanična presuda ili samo probni balon, da se vidi reakcija? Ako jeste, objavite je pred kamerama, uz vaše prisustvo, a ne da javnost o presudi zna kao na kašićicu, nema smisla tako. Investitor zaslužuje da čuje i vidi presudu iz vaših usta, kako bi mogao da potraži pravdu pred višim sudom od ovog našeg suda. Hajde, izađite, ne budite kao da ste mafija, kao da nešto krijete od očiju javnosti.
Njih posebno i pogotovo treba istražiti. Kako je moguće da se banka miješa u klijentov biznis?
Mrdicu i dalje komentarises sebe sa laznih profila?
Kripto zajednica? Oni što se okupljaju u Agapeu? To su oni rudari što troše tuđu struju za rudarenje?
Banalizuješ priču.
Treba li spomenuti da trenutno najmanje 100 hiljada je korisnika kriptovaluta u ovoj zemlji i da taj broj raste sve više i više iz godine u godinu. Broj korisnika bi i brže rastao, da je država tj. Vlada RS, bolje regulisala ovaj segment i to zakonom o digitalnoj imovini, a ne uredbom u okviru zakona o hartijama od vrijednosti, što je nečuveno, s obzirom da su hartije od vrijednosti fizička imovina (physical stocks), dok su kriptovalute digitalna imovina (digital asset).
Dobro si ih stigao izbrojati. Ne korisnika kriptovaluta, već skupljača kriptovaluta. Svi se nadaju vječnom rastu cijena, pa niko ne prodaje. Tako su svi bogataši, a nemaju od toga praktične koristi.
Kriptovalute se ne skupljaju (nisu to sličice, pa da se skupljaju), već se rudare, spomoću (skupe) računarske opreme. Ko izrudari coine, neko ih drži, pa ih kasnije proda, a neko ih odmah proda. Moraš imati novca, da bi ga dobio, tako da ništa ovdje nije džabe. Praktična korist je novac dobijen prodajom izrudarenih kriptovaluta.
Ih? Traba li za to kopanje kakva žešća grafička kartica? Ona što zuji spomoću puno ventilatora.
Taj je žestoko napredovao u očima svih koji ga poznaju. To se ne može kupiti.
svi su protiv banke,
Kripto je definitivno “fizicka imovina” i tako treba i tretirati,
Pojavio se snimak kako usred noći iz Unicredita iznose zaplijenjeni kripto u vrećama..
Fizička imovina.. šta se sve ne može pročitati u komentarima.
Kriptovalute su imovina, to je tačno, samo što nisu fizička, što ne mijenja činjenicu, da je riječ o imovini.
Ako je nešto digitalno, to ne znači da je bezvrijedno. To znači da je vrijednost pohranjena negdje na nekim serverima. Osim toga, mnoge vrijedne stvari se danas nalaze na internetu: kriptovalute, elektronski novac, web servisi. Ukratko, sve što ima iza sebe novac kao podlogu, ima svoju vrijednost.
Ako misliš konkretno na Bitcoin, za rudarenje Bitcoina ti treba skupa i jaka kompjuterska oprema. Što se tiče zujanja, zavisi šta kupiš od opreme. Imaš i računarske mašine koje su tihe pri radu. Ove nove konfiguracije ne samo da su tihe, već je upravljanje moguće i preko mobilnog telefona, bez kompjuterskog monitora. Ako ne znaš koju opremu da kupiš, otiđi u neku iole jaču radnju sa kompjuterima i reci im šta ti treba.
Aaa, bez kompjuterskog monitora manje zuje. A ja mislio da moderni procesori sa 16 jezgri i žestoke grafičke kartice pod opterećenjem stvaraju mnogo toplote, pa Thermaltake ventilatori trebaju da ih žestoko hlade spomoću termodinamičke razmjene toplote sa vazduhom. Da, momci koji za sitne pare rade u radnjama sa kompjuterima će znati šta meni treba.
Imovina nosi i prava. A kripto ne nosi nikakva prava pa to stoji i u zakonima sam pao sam se ubio. Zakon o digitalnoj imovini da bi izasao mora se urediti sistem, a uzimajuci u obzir da mi jos nit smo drzava nit se zna sta smo nema ni sistema.
Ljudsko je znanje krhno, ali je zato neznanje neograničeno. Sve banke u svijetu imaju zakonsku obavezu da aktivno provode sprečavanje pranja novca. Svaka sumnjiva transakcija se mora zaustaviti i provjeriti porijeklo novca. A kod nas se pranje novca smatra investiranjem, uglavnom u nekretnine, ali eto vidimo ima i drugih načina “investiranja”.
Ako vlasnici Unicredit banke Banjaluka žele dobro svojoj banci najuriće iz banke i Kišića i Mrdića jer se ne zna ko je korumpiraniji od njih dvojice. Evo npr. info da je Kišić ispred Unicredit banke finasirao prodaju RAOP koji je u vlasništvu Mrdićevog kuma Milana Keserovića. Dalje, Keserović je zet Zorana Tegeltije. I dalje to je organizovani kriminal… U SIPA još uvijek ima poštenih inspektora ne može sve kupiti, istraga teče!
Meni su ukrali milione koje sam hteo da imam
Nije isto imati i htjeti imati. Bitminer je dobio pare, od ljudi koji su dali Bitmineru da im ih oplodi, dok se banka nije umiješala. Banka nije imala na to pravo. To je ravno pljački.
Crypto nosi prava samom činjenicom što je regulisan: što osnivanjem firme, što nedavno i uredbom vezanom za digitalnu imovinu, dok sama vrijednost nije zaštičena, jer je to proizvod koji se kotira na tržištu, baš kao i kada su u pitanju akcije, tako da važi isti princip (may lose value disclaimer).
Monitor sam samo onako usput spomenuo. Nisam znao da voliš da troluješ u slobodno vrijeme. Ako je kompjuterska mašina, nije svemirski brod, to je samo kompjuterska konfiguracija sa jačim komponentama i više istih. Imaš i prodavnice kompjutera koje rade i računarske mreže za mala i velika preduzeća, javne institucije, internet provajdere itd. To je tehnički posao, nije projektovanje svake komponrnte ponaosob. To se savlada u srednjoj školi i fakultetu tehničkog usmjerenja.
Ograničenost je znak neznanja. Da bi se neka transakcija mogla zaustaviti, pored sumnje, mora da postoji i dokaz sumnje, koji potvrđuje sumnju, da je riječ o pranju novca, da bi mogla da to radi, bez posljedica. Pošto je banka, bez potvrde svoje sumnje, odlučila da ide u preduzimanju akcije oduzimanja para od svog klijenta, sasvim je jasno da je banka postupila pogrešno, ćime je uz to, svome klijentu pričinila višemilionsku materijalnu štetu.
Samo u svijetu Miki Mausa.
Ali to su pare investitora, ne klijenta banke. Nije ih investitor poklonio, već uložio u nadi da se višestruko ovaplode čudesnom metodom, a da niko ne bude oštećen.
Ko je kriv bankarima u Unicredit banc što ne prate trendove, pa misle da je dovoljno znati samo valjati kredite i primati štednju i tako decenijama, do penzije. :)))
Imam osjećaj da se ponavljam, ali hajde. Banka nema pravo da se miješa u unutrašnju strukturu klijentovog biznisa. Na banci je samo da odobri ili ne odobri račun. Osim toga, ljudi su dali novac Bitmineru. Nije im ga Bitminer oteo, da bi im ga banka vratila.
Banka ima veoma striktna ograničenja i propise, a ne samo da otvori ili ne otvori račun klijenta.
Primjera radi, fizičko lice ne može položiti više od 10.000 KM ni na sopstveni račun, a kamoli na tuđi, bez dokaza o porijeklu novca. Takođe važi i za transkacije u bezgotovinskom platnom prometu. Banka ima pravo da odbije svaku uplatu ili isplatu, uz obavezu ako samo posumnja na pranje novca, finansiranje teroroizma itd.
Čak blokiraju ponavljajuće transakcije prilikom internet transakcija, pa im morate objasniti da ste se recimo pretplatili na neku uslugu…
Postoje i banke praonice novca, one koje ništa ne pitaju klijente, a svaki novac je dobrodošao. Krimosi obožavaju takve…
Imaš pravo na svoje mišljenje. A mišljenje je kao dupe: svako ga ima.
Re: Akcionar: ne vrijedi svakome objašnjavati. Ovi uvezani sa vlasti i strankama misle da za njih zakoni ne važe, jer ne može im niko ništa, jači su od…
Banka dobili presudu, a menadžment banke nikada nije bio u većoj panici. Grupa je na tragu interne umjesanosti pojedinaca i grupa u menadžmentu banke.
za početak ne vlada ni maternjim jezikom na zavidnom nivou… pa tako imamo bisere tipa “što je mene i zaintrigiralo da ispitam cijeli slučaj”, kao i početak rečenice sa “Što je značilo”
Na osnovu završenog tašna mašna fakulteta (osnovne studije, a prije toga je bio policajac)… KOMEDIJA
I uprkos tim “veoma striktnim ograničenjima”, bili su otvorili Bitmineru račun . Baš su ograničeni. :)))
Biće da tada neko u Unicredit nije znao, da i prihodi od kriptovaluta imaju tragove ili su znali, čim su bili otvorili im račun. Osim toga, sve kriptomjenjačnice traže ličnu kartu. Čak i Pi, koji je trenutno projekat u fazi nastanka kriptovalute, traži ličnu kartu ili pasoš. Ništa danas nije anonimno u svijetu finansija i tako još od američkog patriotskog akta, a i od prije.
Slažem se. Ovaj tvoj banalni komentar je najbolji dokaz te tvdnje. :)))
Sa gluvima je uvijek interesantan razgovor. Ljudi su otvorili račun da se bave proizvodnjom struje, koliko se sjećam.
Nisu svi koji kritikuju potez Unicredit banke, da ukine račun svom klijentu, uvezani sa vlasti i strankama, pošto većina istih koji to rade, nisu. Osim toga, većina onih koji kritikuju ovu odluku iste, kritikuju, jer je Unicredit sa ovim potezom, u ofsajdu i to u “debelom” ofsajdu. Ukoliko se Unicredit banka izvuče iz ovog slučaja kao pobjednik, to će biti poraz za kriptotržište i uopšte za cjekolupan finansijski sektor u ovoj zemlji, s obzirom na to da banke u zadnje vrijeme sve više odbijaju i transakcije, koje nisu povezane sa kriptovalutama, jer im se može tako, jer skoro da nemaju nikakvu kontrolu, ako i toliko (agencija za bankarstvo se jako rijetko miješa u svoj posao i svoje nadležnosti), tako da presuda u korist oštećenog klijenta, bi značila i to da i druge banke, ne samo Unicredit, ne mogu više odbiti i odbijati transakcije tek onako, bez dokaza da je riječ o počinjenju krivičnog djela, jer kad obiješ neku transakciju, pod izgovorom da je riječ o npr. pranju novca, onda oćekuje se da neko ide u zatvor, tako da ne može na svaku transakciju da se primjenjuje AML pravilo, jer isto pravilo nije tu da bi se uništio bankarski sistem, usljed sve češćeg pozivanja na to isto pravilo, od strane banaka. Nije AML sveto pravilo, koje bankama daje pravo da budu iznad svih zakona ove zemlje. Ne može banka se stavljati u ulogu policije i pravosuđa i cjelokupnog sistema. Ne može banka da kalja nekom ugled, samo zatošto ista nije sposobna, da načini dva klika i vidi tragove novca tj. da je sve u redu. Banke koje nesavjesno posluju, moraju biti finansijski kažnjene, kako nebi svojim odukama, ugrozile čitav finansijski sektor. Ne može banka da igra ulogu države i državnih institucija. Šta će nam onda policija sud i tužilaštvo, ako će banke da budu i policija i sud i tužilaštvo. Treba uvesti više zakona i reda u bankarski sektor, jer naše banke sve više zloupottebljavaju AML pravila. Ispašće na kraju, da su svi koji dolaze u banke, kriminalci, samo banke prepoštene. Kako da ne! Zato treba uvesti strožiju kontrolu za banke, jer su iste, kroz zloupotrebu AML pravila, očigledno počele da uništavaju i biznise. S jedne strane hoćemo digitalizaciju i inovativne firme, koje će kreirati nova radna mjesta i to veoma plaćena, a sa druge strane, čini se sve, da do toga ne dođe i to čine oni, koji bi po nekom nepisanom pravilu, trebalo da su tehnološki najpismeniji u ovoj državi, a to su banke ili bi tako trebalo da bude.
Unicredit banka jos ništa nije dobila, a iskreno se nadam, da će i izgubiti, jer banka, koja u ime AML pravila, pravi veliki ekonomski haos, a da pritom, uprkos veoma oštroj AML politici iste, gomila prljavog novca i dalje ulazi u finansijski sistem te banke, dok ista glumi ulogu strogog nadzornika, to nije banka, kojoj bi npr. ja lično, povjerio svoj novac ili ušao s njom, u bilo koji drugi oblik finansijskog odnosa sa istom, jer ne da mi time ulijeva povjerenje, već nepovjerenje.
Džaba nekima ponavljati. Vaditi se na šifru djelatnosti, u zemlji u kojoj mnoge firme imaju šifru djelatnosti, trgovina na veliko i malo (tako da pod to može da potpada sve živo, što se kupiti i prodati može, osim one robe, za koju je potrebna posebna dozvola, kao i one robe, koja je na crnoj listi) je smješan argument, uslijed domaćeg zakonodavstva, koje je u nekom opštem i oskudnom fazonu, tako da to nije Bitminerova krivica, ako je konkretno ovo ičija krivica.
Imenjače, tebi je u redu ako su prilikom otvaranja računa imali jednu priču i papire za tu priču, a po otvaranju računa počeli da rade nešto drugo? Samo pogledaj kakvi su likovi bili u toj firmi i tada i sada. Baš onako tehnološki osviješteni i napredni likovi, a prije svega pošteni. Nego, zašto se kriptovalutne firme ne uvežu u svoj vlastiti međunarodni platni sistem i za*ebu mrske banke?