Bitkoin doživljava veliki procvat u Americi

VAŠINGTON, Bitkoin doživljava veliki procvat u Americi, ali počinje i da privlači pažnju Feda i pojedinih zabrinutih članova Kongresa, javlja Dojče vele.
Amerikanac Ričard Veston u jednom kafiću u Vašingtonu gostima prvo postavlja presudno pitanje: “Imaš li novačnik?“ Kada to kaže, Veston zapravo misli na virutelnu finansijsku berzu, s obzirom da je i on takozvani “bitkoiner“ – član rastuće svjetske zajednice obožavatelja zlatnog internet novčića, bitkoina.

Virtuelna valuta bitkoin postaje sve popularnija u SAD. Svi koji žele bitkoin treba da kupe odgovarajući virtuelni novčanik. U tom slučaju Veston preporučuje internet stranicu Blockchain.info. Ovaj 50-godišnjak je rukovodilac zajednice svih korisnika bitkoina u glavnom gradu Sjedinjenih Država. Oko 40 članova ove zajednice vjerno je zamršenoj matematičkoj kombinatorici oko bitkoina, kojeg je još 2009. godine na internetu osmislio i predstavio Japanac pod pseudonimom “Satoši Nakamoto”.

Virtuelna valuta, koja se bazira na detaljno osmišljenom sistemu, u kojem dvije strane jednostavnim pritiskom na tastaturi mogu međusobno prebaciti novac jedna drugoj – bez ikakvih troškova, regulacije ili kontrole nekog trećeg.

“Ideja je da se dvoje ljudi međusobno poveže preko interneta. Ne postoji centralna kontrola cijelog bitkoin sistema”, kaže Veston.

Samo tako sistem može biti jak, i to kod 21 milion kovanica bitkoina, koliko ih trenutno ima u virtuelnom svijetu. Više od toga algoritmi koji određuju broj bitkoina ne dopuštaju. Želja da postanete “bitkoiner” može imati više motiva, priča Veston.

“Kad vrijednost bitkoina skoči, pojavi se mnogo špekulanata. Oni žele brzo da zarade dolar više“, upozorava on. Drugi pak u ovom virtuelnom zlatniku vide finansijsku investiciju kao što to u svojim hobijima vide i razni numizmatičari ili pak filatelisti.

Vrijednost internet novčića je u protekloj godini višestruko porasla. Svako ko je na vrijeme uložio u bitkoin, mogao je na brz način da zaradi mnogo novaca, kao i Veston. Još jedna prednost ovog sistema dolazi iz poslovnog svijeta – broj korisnika koji trguju ovom valutom neprestano raste.

Osim toga, postoje brojne opcije korišćenja ove valute u svakodnevnom životu. Mnogo studenata u Juti svoju stanarinu takođe plaća bitkoinima. Zaposlenima u gradu Viko u saveznoj državi Kentaki, po njihovoj želji plata može biti isplaćena u bitkoinima jer im je šef i tu opciju stavio na raspolaganje. Takođe, jedan bar u Njujorku gostima nudi mogućnost da svoje piće plate ovim virtuelnim novčićima.

Iako zvuči veselo i zaigrano, posao koji se vrti oko bitkoina nema takve epitete, smatraju drugi, poput direktora programa za ekonomiju Američkog instituta za njemačke studije na Džon Hopkins univerzitetu u Vašingtonu, Aleksander Privitera.

“Problem je u tome, da je zbog jako velikog interesa za bitkoine u posljednjih nekoliko mjeseci njihova vrijednost naglo skočila. Ipak, to se dogodilo zato što je tačno određeni broj bitkoin kovanica bio u opticaju”, objašnjava Privitera.

I zaista ova internet valuta nije uvijek ovako stabilna, kako u to čvrsto vjeruju njeni poklonici. Kovanica bitkoina ima jedno pravilno opadanje i dizanje vrijednosti. Prvi put se to dogodilo 2011. godine, kad je vrijednost bitkoina – još tada neuporedivo bezazlena – pala sa stabilnih 30 na dva dolara. Početkom ovog mjeseca vrijednost jednog bitkoina iznosila je 1.200 dolara. Nekolilko dana nakon toga je vrijednost ponovno smanjena, tako da novac nije vredio ni upola koliko početkom mjeseca.

“Moramo raditi s anonimnim internet prometom. Radi se o prometu koji se odvija na način da iza sebe ne ostavlja nikakve tragove. Niti jedan Bern Bernanke ne bi mogao da poveća ili smanji količinu novca. Ne postoji niko ko se u ovakvoj situaciji može pozvati u pomoć”, upozorava Privitera.

Direktor Američke centralne banke, Bernanke dao je ovom virtuelnom novcu svoj suzdržani blagoslov. Američka centralna banka nema autoritet da se meša, kratko je poručio.

Već je i činjenica da je bitkoin primijetio direktor centralne banke SAD dala ovim virtuelnim kovanicama krila, smatraju upućeniji.

Drugi pak, poput bivšeg parlamentarnog zastupnika Rona Pola upozoravaju.

“Kad dolar upadne u nevolje, bitkoini će biti alternativna opcija. I što se više bitkoina koristi, to je situacija lošija za dolar”, smatra Pol.

Osim političara, slične brige dijeli i američki Kongres. Gotovo se niko nije obratio kako bi predložio zabranu ili regulaciju ovog virtuelnog platnog prometa, već je samo senator iz redova demokrata Tom Karper izrazio mogući strah za platni promet u informatičkim saobraćaju.

“Mnoge valute bi mogle biti sredstvo za pranje novca, preprodavanje droga ili pak iskorišćavanje djece iz cijelog svijeta, a lista može biti i duža. Bitkoin budi maštu jedinih, strahove drugih dok ostale čini samo zbunjenima – kao i njega samog”, tvrdi Karper.

Uprkos tome, veliki fan bitkoina, Veston, ove brige relativizuje. Takvi strahovi su normalni i pojavljuju se sa svakom novom tehnologijom na tržištu.

“Među prvim vozačima automobila bilo je i pljačkaša banaka. Oni su mogli da umaknu policiji, koja je u tom trenutku još uvijek koristila konje. Treba li zbog toga zabraniti automobile”, pita se Veston. Deutsche Welle