BEOGRAD, Kako privući strane investicije i šta uraditi da se uredi tržište nekretnina, pitanja su koja su obilježila Međunarodni sajam investicija u Beogradu. Strani investitori kažu da su cijene za ulaganje u Srbiji povoljne, ali im je prepreka to što im “uvijek nedostaje još jedan papir”.
Iako je, sudeći po studiji Svjetske banke za dobijanje građevinske dozvole u Srbiji potrebno 19 procedura i 20 različitih dozvola, za razliku od Velike Britanije, na primjer, gdje je za to potreban jedan papir, strani investitori u Srbiji vide mnogo mogućnosti za poslovanje.
Neil Sloam Brajan iz londonske kompanije “Lak end” ocjenjuje da Srbija izlazi iz krize i da su ovdje cijene među najnižima koje dobijaju.
“Nadam se da će Srbija ući i na evropsko ekonomsko tržište. Voljeli bismo da dovedemo više ljudi iz Velike Britanije da ovdje ulažu, jer trenutno u Londonu nema gdje da se investira”, navodi Brajan.
Ipak, ističe da je teško snaći se kroz zakone i propise. “Nadam se da će se uz pomoć Vlade Srbije promijeniti zakoni kako bi bili malo sigurniji za ulagače, pa će ih biti više”, kaže Brajan.
Gotfrid Hakbart ispred preduzeća “ERA” iz Austrije tvrdi da je ta zemlja posebno zainteresovana za ulaganja u građevinske objete, poslovne razvojne projekte.
“Bilo dobro da nema mnogo birokratskih prepreka i da nam ne bude teško da nađemo kompanije u koje bismo ulagali”, ističe Hakbart.
Albanski izlagači predstavili su jedan od najvećih projekata u regionu – “Tirana biznis park”.
“Beograd je veliko tržište kao i Srbija sa mnogo velikih kompanija koje su tu locirane. Naša je namjera da privučemo što više firmi, da dođu u Albaniju i vide da li su zainteresovani za to tržište”, kaže Blerta Vula iz “Tirana biznis parka”.
Domaćim investitorima koji grade stanove, kako navode, posao otežavaju veliki nameti na gradnju, koji znatno poskupljuju cijenu kvadrata, tako da prodaja ide loše, iako samo Beogradu postoji veliki broj potencijalnih kupaca.
Ljiljana Potkrajac iz “Aramond Dunavske terase” kaže da sistemu u Srbiji uvijek nedostaje još jedan papir.
“Košta nas vrijeme, košta nas projekat, neprilagođena regulativa i to sve na kraju povećava cijenu kvadrata, što se odrazi na kraju na kupce”, objašnjava Ljiljana Potkrajac.
Gradovi i opštine Srbije, banke, investicioni fondovi i izvođači radova predstavili su investicione projekte, projekte stambenih i poslovnih kompleksa, industrijske zone i mogućnosti za ulaganje u obnovljive izvore energije, industriju i poljoprivredu.
