DAVOS, Na panelu „Ekonomije za 21. vijek” diskutovalo se o modelima prevazilaženja postojeće globalne krize, koja je višeslojna, sa akcentom na ekonomske modele koji mogu dati adekatne odgovore na pitanje “Kako i na koji način dalje?”.
Posebno mjesto u novim modelima ekonomskih teorija koje treba da odgovore na postavljena pitanja biće Bihejvioralna ekonomija. To je ona ekonomija koja će se više baviti ljudskom prirodom, navikama, sklonostima, očekivanjima.
U nedavnim analizama švajcarskih eksperata konstatovano je da se “prilikom pokušaja razvoja poslova širom Istočne Evrope, Afrike i Azije, milijarde evra gube usljed nepoznavanja lokalne kulture, tradicije, istorije i mentaliteta”.
Takav je i slučaj jednog poslovnog čovjeka iz Engleske, koji je po dolasku u Srbiju u neformalnom razgovoru sa predstavnicima lokalne vlasti iz Vrnjačke Banje izjavio (pored ostalog) kako je “NATO bombardovanje prošlo, i da to treba lijepo sve zaboraviti i ići dalje”. Na ovu opasku reagovao je jedan od prisutnih upozorivši gospodina iz Engleske “da to ne ponovi ni slučajno pred potencijalnim budućim zaposlenima kako mu se ne bi dogodilo nešto jako ružno”. Obzirom da pomenuti gospodin nije poslušao savjete konsultanata iz Srbije, ispostavilo se da je vrlo brzo morao da spakuje kofere i da se vrati u London neobavljenog posla.
Psihološki momenat, istorija i pogotovo mentalitet ljudi na određenom području nekada i presudno utiču na uspješni razvoj poslovanja, rečeno je na panelu Ekonomskog foruma u Davosu.
Pitanju o ulozi politike u budućoj bihejvioralnoj ekonomskoj teoriji i praksi biće ubuduće dato više prostora, a ne kao sada, kada se političari pojavljuju samo u trenucima kriza. I tokom kriza je uloga političkih vatrogasaca obično samo “ekvilibrijum” između aktera krize i naroda koji traži hino gašenje vatre. U novim, tzv Bihejvioralnim teorijama ekonomije, koje polaze sa stanovišta da je ljudska priroda iracionalna, posebno mjesto imaće političke odluke koje treba donositi u zadatim momentima, kako bi praksa što bolje potvrdila ovaj tip ekonomskih teorija.
Poseban fenomen na koji je ukazano u Davosu je “postojanje kapitala na globalnom nivou”, koga u praksi svi “sakrivaju” i horski ponavljaju kako “para nema”.
Jedan od kalauza koji bi sefove u kojima se ovaj svježi kapital danas nalazi mogao da otključa i stavi u preko potrebne privredne tokove, jeste redefinisanje kamatnih stopa koje su do sada uglavnom korišćene kao mjere pritiska a sa ciljem sprečavanja pojave inflacije ili deflacije. Kako god bilo standardni modeli po kojima se ‘u igru’ ubacivao faktor kamatnih stopa pokazali su se totalno neefikasnima.
Učesnici panela su se složili da će proći neko izvjesno vrijeme dok se ponovo prostudiraju modeli kako i kada koristiti koji vid kamatnih stopa, jer je čitav problem daleko kompleksniji nego što se u prvom momentu činilo.
Do sada su kamatne stope više upotrebljavane kao instrument političkog pritiska bez dovoljnog razumijevanja svih mogućih posljedica njihove primjene. Tako su zajmodavci i učesnici tržišne utakmice u slučaju Grčke upali u zamku koja se potom reflektovala kao strahovita kriza dovoljno jaka da razdrma i kompletnu evrozonu.
Kako god da bude, ekonomisti će i dalje morati da postavljaju prava pitanja, a do njih mogu doći u permanentnom dijalogu sa poslovnom zajednicom i predstvnicima lokalne sredine, prenose agencije.