BANJALUKA, Oslanjanje na ekonomiju zasnovanu na javnom sektoru i potrošnji je dugoročno neodrživ koncept, zbog čega su potrebne hitne reforme i investicije, proizlazi iz dokumenata koje su “Nezavisne” dobile iz Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda na pitanje o prioritetima za narednu godinu.
U Svjetskoj banci upozoravaju da je razvoj BiH neuravnotežen, te da su javne politike i podsticaji više usmjereni ka javnom, nego privatnom sektoru i potrošnji, a ne investicijama.
U najnovijoj sistemskoj dijagnostici, koju su objavili prije nekoliko dana, a koja će biti prevedena na lokalni jezik naredne sedmice, ističu da se BiH previše oslanja na uvoz, a vrlo malo na izvoz, što ističu da je dugoročno neodrživ ekonomski koncept.
“BiH ima slabo poslovno okruženje, visoke troškove i rigidno tržište rada, transportnu infastrukturu među najlošijom u Evropi, veliko rasipanje resursa, energetsku efikasnost najnižu u Evropi, veliko zagađenje urbanih područja i pokazuje ogromnu ranjivost na prirodne katastrofe”, istaknuto je u tom dokumentu. Sve to, kako ističu, otežava otvaranje radnih mjesta.
Napominju da je BiH prije rata čak 98 odsto svog BDP-a izvozila, uključujući bivše jugoslovenske republike, te da je taj iznos sada 31 odsto.
Dodaju da bi, kada bi ekonomija rasla po stopi od pet odsto, tek 2033. dosegla BDP od 12.500 dolara po glavi stanovnika.
U tom dokumentu istakli su nekoliko prioriteta za BiH u periodu 2016-2020, od kojih se prva četiri fokusiraju na rast i otvaranje radnih mjesta. Ti prioriteti, kako je rekla Jasmina Hadžić, predstavnik za odnose sa javnošću Svjetske banke u Sarajevu, uključuju reforme tržišta rada, unapređenje pružanja socijalne zaštite i smanjenje troškova radne snage. Takođe, kako je navela, to uključuje unapređenje konkurentnosti, preduzetništva i investicione klime, kao i smanjenje veličine javnog sektora uz osiguranje fiskalne održivosti i unapređenje pružanja usluga od strane javnog sektora.
I dokumenti MMF-a manje-više navode slične probleme. U prioritetima koje je nedavno istakao Francisko Parodi, rezidentni predstavnik za BiH, navodi da su zemlji potrebne hitne strukturalne reforme, uključujući popravljanje poslovnog ambijenta i bolju funkcionalnost tržišta rada.
Upozoravaju da preglomazan javni sektor opterećuje tržište rada, a svoje navode potkrijepili su i sa nekoliko zanimljivih grafikona na kojima se vidi da plate u privatnom sektoru konstantno padaju od 2009. godine, te da je tek u 2014. došlo do manjeg rasta. Istovremeno, od 2006. godine troškovi u javnom sektoru konstantno rastu i na početku ove godine bili su za skoro četvrtinu veći nego 2005. godine.
Zanimljive su i njihove preporuke za finansijski sektor: MMF traži odlučnije rješavanje problema slabih banaka i nenaplativih kredita, kao i jačanje okvira za stvaranje bankarske likvidnosti. Traže se i bolja zakonska rješenja za bankarski sektor usklađena s evropskim standardima i posvećivanje veće pažnje pranju novca i finansiranju terorizma. Nezavisne novine