BANJALUKA/SARAJEVO, BiH uvozi velike količine kamena pa tako na godišnjem nivou u našu zemlju uđu stotine hiljada tona raznih vrsta drobljenog, rezanog i obrađenog kamena, mermera, granita i šljunka, za šta se izdvajaju višemilionski iznosi.
Pokazuju to podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, prema kojima je samo u prošloj godini u BiH uvezeno čak 340.367 tona, za šta je izdvojeno 28,5 miliona KM.
Dakle, pored domaćih potencijala koji raspolažu raznim vrstama kamena, poseže se za uvozom tog istog kamena iz zemalja regiona, Turske, Makedonije, Belgije, Italije, Njemačke, Španije pa čak i Kine.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da određene količine kamena moraju biti uvožene, jer ga nema na našim prostorima, te da je tržište slobodno, ali da je apsurdno da bude uvoženo ono čega imamo, jer su naši resursi za vađenje tog kamena ugašeni ili nerazvijeni.
Recimo, samo u prošloj godini je uvezeno 291.379 tona šljunka, obluka, te lomljenog ili drobljenog kamena za šta je izdvojeno 3,5 miliona KM, a zemlje iz kojih je dovezeno su Srbija i Hrvatska. Uvezen je i fino obrađeni kamen za spomenike ili građevine i proizvodi od njih.
“Ovi proizvodi su najviše uvoženi iz Kine, Italije, Njemačke, Španije, Srbije i Hrvatske”, kazali su u UIO BiH.
S tim u vezi, Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, rekao je da je apsurdno uvoziti lomljeni ili drobljeni kamen i šljunak kojeg ima i na našim prostorima, jer je taj materijal jeftin, a prevoz skup. Što se tiče ukrasnih vrsta kamena, poput mermera ili granita, on je rekao da su neka od preduzeća koja su se bavila njihovom eksploatacijom u BiH, nažalost, propala.
“Naravno da je onima koji su trgovci kamenom lakše kupiti kamen nego pokušavati da dođu do toga da ga negdje vade i sijeku”, rekao je Pavlović i dodao da je normalno da određene količine kamena moraju biti uvožene. Međutim, on je mišljenja da postoji mogućnost da je dobar dio prošlogodišnje uvezene vrijednosti nemoguće naći na našem tržištu. Nezavisne novine
BiH uvozi stotine hiljada tona kamena
