BANJALUKA, BiH je za deset mjeseci ove godine uvezla oko 28.800 tona mesa i mesnih proizvoda, čija je vrijednost 90 miliona maraka, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Portparol UIO BiH Ratko Kovačević rekao je da je najviše mesa uvezeno iz Hrvatske, odnosno oko 7.000 tona, u vrijednosti od 26,8 miliona KM.
– Iz Srbije je uvezeno oko 350 tona mesa i mesnih proizvoda u vrijednosti dva miliona maraka, dok je iz Makedonije uvezeno 207 tona ukupne vrijednosti 1,5 miliona KM – dodao je Kovačević.
Kada je u pitanju uvoz mesa iz Argentine i Brazila, u BiH su iz ovih zemalja za deset mjeseci ove godine uvezeni meso i mesne prerađevine vrijedne blizu četiri miliona KM.
– Iz Argentine je u BiH uvezeno 608 tona mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti 2,4 miliona maraka, dok je iz Brazila ukupno uvezeno 466 tona mesa i mesnih prerađevina, u vrijednosti od 1,5 miliona maraka – istakao je Kovačević.
Međutim, vrijednost i količina mesa koje vodi porijeklo iz ovih zemalja je puno veća, jer su određene količine iz Argentine i Brazila ušle prvo u neku drugu zemlju pa onda u BiH.
– Ako se posmatra ukupno uvezeno meso u BiH iz svih zemalja, a koje ima porijeklo iz Argentine, onda je takvog mesa za deset mjeseci ove godine uvezeno 1.132 tone, u vrijednosti većoj od pet miliona maraka, dok je u istom periodu uvezeno 1.128 tona mesa i mesnih proizvoda porijeklom iz Brazila, vrijednosti 4,1 milion maraka – dodao je Kovačević.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS Vladimir Usorac tvrdi da je količina uvezenog mesa u RS i FBiH duplo veća nego što pokazuju podaci UIO BiH.
– Privrednici ne bi imali problema da je stvarna vrijednost mesa iz uvoza samo 90 miliona maraka. Njegova vrijednost iznosi bar 180 miliona maraka, zbog toga što je sve više švercovanog mesa – istakao je Usorac.
On je naglasio da šverc mesa u Srpskoj uzima sve “više maha” i ugrožava domaću proizvodnju.
– Nerijetko se dešava da se meso u Srpsku uvozi pod drugim nazivom i artiklima. Meso za koje nije plaćen PDV i ostale dažbine jedan je od najvećih problema domaćih privrednika – istakao je Usorac.
On je dodao da na našem tržištu trenutno vlada paradoksalna situacija, jer je živa stoka pojeftinila, a meso svih vrsta u mesnicama i trgovinama poskupljuje.
– Naši proizvođači veoma teško mogu da budu konkurentni visoko subvencionisanom mesu iz Evrope i svijeta – kazao je Usorac.
Predsjednik Zajednice živinara RS Predrag Miličić rekao je da je domaća proizvodnja iz dana u dan sve manja, zbog toga što u RS dolazi dosta jeftinog mesa iz uvoza, što odgovara trgovačkim lobijima, koji vješto koriste stanje u kojem se proizvođači mesa u RS nalaze.
Prema podacima UIO BiH, u prošloj godini u Bosnu i Hercegovinu uvezene su 36.602 tone mesa i proizvoda od mesa ukupne vrijednosti 122 miliona maraka.
Ograničiti uvoz
Predsjednik Udruženja mesara i mesoprerađivača u Privrednoj komori Banjaluka Nemanja Vasić rekao je da mesari imaju problema zbog nekontrolisanog uvoza, te da se ovaj uvoz može riješiti kao kod susjednih zemalja koje su takođe članice CEFT.
– Za sve proizvode koji se uvoze u Srpsku trebalo bi hitno uraditi bilans potreba stanovništva, na osnovu kojeg će se odrediti koliko je potrebno i dovoljno da se uveze pojedinih sirovina, dok će se za preostale proizvode morati plaćati određene carine – istakao je Vasić. Glas Srpske
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ovi sa statistikom su sve zanimljiviji,realno bi bilo očekivati da kad nas već žele informisati,da nam bar u svom nabrajanju država iz kojih uvozimo obuhvate bar 70-80 posto količine,međutim kad se sabere navedena količina to je 10817 tona što je tek 37,5 posto od navedenih 28800 tona.Živo me interesuje odakle je stiglo ostalih nepunih 18 hiljada tona.