BANJALUKA, U prošloj godini BiH je ostvarila skroman ekonomski rast od 0,6 odsto, što je slab rezultat s obzirom na to da je u pretprošloj godini takođe bio skroman – sa stopom od 0,7 odsto, navodi Direkcija za ekonomsko planiranje BiH u izvještaju za prošlu godinu.
Izlazak evrozone iz recesije nakon dvije godine negativnog rasta, smanjenje svjetskih cijena, deflacija, poplave u drugom tromjesečju, te nepovoljna hidrološka situacija u hidroelektranama bili su među najznačajnijim faktorima koji su uticali na ekonomski rast BiH u prošloj godini.
Nakon dosta dobrog početka godine, majske poplave su naglo prekinule ostvareni progres da bi potom uslijedilo tek postepeno poboljšavanje u drugom polugodištu.
Rast u prošloj godini, prije svega, bio je nošen privatnom potrošnjom, te privatnim i javnom investicijama uz negativan doprinos spoljnotrgovinskog deficita.
U isto vrijeme doprinos javne potrošnje je bio dosta slab sa realnim rastom od svega 1,5 odsto.
Poboljšano eksterno okruženje je u značajnoj mjeri stimulisalo ekonomsku aktivnost, prije svega, u prvom tromjesečju prošle godine kada je ostvaren realni rast od 3,2 odsto i to uprkos deflaciji uzrokovanoj padom svjetskih cijena i padu proizvodnje električne energije nakon nepovoljne hidrološke situacije.
U maju prošle godine došlo je do velikih elementarnih nepogoda tokom kojih je poplavama uništen ili privremeno onesposobljen značajan broj domaćinstava, poljoprivrednih prinosa, stoke, industrijskih postrojenja, rudnika, a što je dovelo do naglog smanjenja ekonomske aktivnosti u drugom u odnosu na prvo tromjesečje od 1,2 odsto, odnosno smanjenja u odnosu na drugi.
Izvjestan napredak napravljen je već u trećem tromjesečju kada je ostvaren blag godišnji ekonomski rast od 0,6 odsto.
Rast tekućih priliva domaćinstava iz inostranstva od 6,3 odsto je znatno ojačao njihov raspoloživi dohodak u prošloj godini i samim tim privatnu potrošnju.
Dodatni podsticaj povećanju raspoloživog dohotka je bio i rast broja zaposlenih u prošloj godini od skoro dva odsto, te realno povećanje prosječne plate od 1,3 odsto.
Rast broja zaposlenih je u velikoj mjeri bio iniciran realnim rastom izvoza i prerađivačke industrije od približno četiri odsto, dok je deflacija od 0,9 odsto bila glavni faktor za realno povećanje plata.
Takođe, brži rast stanja depozita stanovništva od 8,1 odsto u odnosu na kredite koji su imali stopu rasta od 5,7 odsto ukazuje da je značajan dio povećanja raspoloživog dohotka mogao ostati nepotrošen, odnosno ušteđen.
Rezultat ovih kretanja je bio realni rast prometa maloprodaje u prošloj godini od 1,7 odsto, što donekle ukazuje i na moguće kretanje privatne potrošnje.
Rast javnih investicija u prošloj godini i jačanje raspoloživog dohotka su doprinijeli realnom povećanju građevinskih radova od 6,6 odsto.
Nešto bolja situacija u okruženju po pitanju izvozne tražnje je dovela do nominalnog rasta izvoza od tri odsto, dok je pad svjetskih cijena u prošloj godini doveo do smanjenja cijena robnog izvoza BiH od približno jedan odsto.
Realni rast robne razmjene je bio veći u odnosu na nominalni i to ponajviše u domenu uvoza. Srna