PARIZ, BiH, Hrvatska, Crna Gora i Monako primljeni su danas u Uniju za Mediteran, izjavio je francuski šef diplomatije Bernar Kušner u Parizu na početku sastanka ministara 43 zemlje EU i Mediterana.
Ministarski sastanak prethodi sastanku šefova država ili vlada 43 zemlje, koji počinje poslijepodne, a na kojem će biti pokrenut “Barcelonski proces: Unija za Mediteran”.
Mediteransku uniju činiće 27 zemalja članica EU, zemlje južnog Sredozemlja – Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Liban, Maroko, Mauritanija, Sirija, Tunis, Turska i palestinske vlasti, te evropske sredozemne zemlje – BiH, Hrvatska, Albanija, Crna Gora i Monako.
U Uniju su pozvane 44 zemlje, ali libijski vođa Moamer Gadafi odbio je da učestvuje u ovom projektu.
Unija za Mediteran zasnivaće se na saradnji u konkretnim projektima u više područja – ekološkoj zaštiti, solarnoj energiji, civilnoj zaštiti, obezbjeđenju pitke vode i u oblasti pomorskih i putnih komunikacija.
Na čelu Unije biće dvojica kopredsjedavajućih – jedan sa evropske strane, a drugi sa južne obale Mediterana.
Predviđeno je osnivanje Sekretarijata čije će sjedište biti naknadno određeno. Svake druge godine biće održavani sastanci na vrhu, a između njih bili bi održavani sastanci na ministarskom nivou.
Osnovanje Unije Mediterana je ideja francuskog predsjednika Nikole Sarkozija, koji smatra da je budućnost Evrope na jugu i da Unija za Mediteran može pomoću u borbi protiv terorizma i fundamentalizma.
Unija za Mediteran trebalo bi da bude nastavak i dogradnja Procesa iz Barcelone, koji je 1995. godine pokrenut kao politički forum za saradnju sa zemljama na južnoj obali Sredozemnog mora.
Nova inicijativa službeno nosi naziv “Proces iz Barcelone: Unija za Mediteran”, da bi bilo naglašeno da je riječ o nastavku tog procesa, a cilj ove inicijative je produbljivanje i usmjeravanje evromediteranskih odnosa, održavanje i ponovno isticanje originalnih ambicija Dekleracije iz Barselone o stvaranju zone mira bezbjednosti i prosperiteta.
Na samitu najavljenom za poslijepodne biće razmatran ekonomski razvoj, sigurnost ishrane, vode i energije; zaštita čovjekove okoline, civilna zaštita i sigurnost plovidbe, obrazovanje, istraživanje, kultura i pokretnost stanovništva, te politički dijalog.
U radu ovog skupa učestvuju i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, delegacija Crne Gore koju predvodi premijer Milo Đukanović i Hrvatske, koju predvodi predsjednik Stjepan Mesić.
Samitom će predsjedavati francuski predsjednik Nikola Sarkozi.