SARAJEVO, Bosna i Hercegovina je u proteklim godinama bila 12. na svjetskoj listi po izvozu maline, ali se o tome ne priča dovoljno. Takođe je Bosna i Hercegovina 150 godina ispred Srbije u proizvodnji maline u tehnološkom smislu, iako Srbija važi za “svjetskog proizvođača maline”.
Problem je u tome što BiH nema sistema, jer na primjer u Srbiji imaju ”svakih 100 metara” hladnjaču i farmer ne treba čekati na skladištenje ploda i može sačuvati 100 odsto kvalitet, kazao je za Agenciju FENA ekspert iz oblasti sektora jagodičastog voća i predavač s oglednog poligona za istraživanja pri Poljoprivredno- prehrambenom fakultetu u Sarajevu Adnan Maličević u intervjuu o perspektivama uzgoja jagodičastog voća što može riješiti mnoge ekonomske probleme u Bosni i Hercegovini. Naglasio je da poljoprivreda više nije seljaštvo niti socijala, nego pravi put za napredak ekonomije.
U BiH dominantno se uzgaja malina i godišnje se proizvede više od 5.000 tona. Stručnjaci navode da je mnogo bh. voćnjaka koji slijede prakse naprednih evropskih voćnjaka na kojima se proizvode maline, a da su neki čak i napredniji od evropskih koji imaju nadzor, pomoć i podršku stručnjaka i države.
Kada su u pitanju količine u proizvodnji, Maličević kaže da je teško evidentirati iz razloga što statistika još vodi samo proizvodnju prema onome što je evidentirano, registrovani su plodovi za čije je sadnice ostvaren podsticaj, međutim, mnogo je farmera koji sami rasađuju kulture, pogotovo kod jagoda gdje se mogu napraviti velike plantaže samoinicijativno.
Istakao je da su procjene za proteklu sezonu da proizvodnja maline nije prešla pet hiljada tona, ali smatra da je to generalna slika, i da se radi samo o procjenama.
Smatra da će u 2014. godini proizvodnja biti duplo veća jer je veliki broj plantaža zasađen malinama.
Maličević kaže da je Krajina jedino područje koje razvija proizvodnju jagodičastog voća na apsolutno savremenim osnovama i tehnologijama koje su u nekim segmentima bolje u odnosu na evropske zemlje jer je prilagođena za bh. područje.
Uzgoj jagodičastog voća u Krajini je počeo 2008. godine, a Maličević kaže da su napravili ”bum” za razliku od Srebrenice i Bratunca gdje se jagodičasto voće gaji 40 godina.
“Čelić je primjer tradicionalnog uzgoja, Željezno Polje je na prelazu između tradicionalnog i modernog, dok je Krajina primjer modernizacije”, naveo je Maličević. Fena