BANJALUKA, BiH je jedna od najmanje inovativnih zemalja u Evropi i posljednja je u regionu, prema novom globalnom indeksu inovacija Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) i vodeće međunarodne škole biznisa INSEAD.
Prema rezultatima istraživanja inovativnosti za 2013. godinu, BiH se na globalnoj listi WIPO-a popela za sedam pozicija u odnosu na prošlogodišnje rangiranje i zauzima 65. mjesto među 142 analizirane zemlje svijeta.
Inovativni potencijal je procjenjivan, između ostalog, na osnovu kvaliteta obrazovanja, nivoa znanja, ljudskih resursa i istraživanja, efikasnosti institucija, infrastrukture, tehnološkog napretka, te tržišne i poslovne sofisticiranosti.
Posmatrajući evropske države, iza BiH se nalaze samo Ukrajina na 71. mjestu i Albanija na 93, dok su sve zemlje sa prostora bivše Jugoslavije daleko inovativnije. Predvodi ih Slovenija na 30. mjestu, koju slijede Hrvatska na 37, Crna Gora na 44, Makedonija na 51. i Srbija na 54. poziciji.
Kao slabosti BiH identifikovani su mali bruto izdaci za oblast istraživanja i razvoja, nizak rang domaćih univerziteta, nisko učešće elektronske komunikacije, efekti na okolinu, ponude rizičnog kapitala i internzitet lokalnog nadmetanja.
Na nisku globalnu poziciju BiH uticao je i nizak uvoz visokotehnološih rješenja, te nivo nematerijalne imovine poput registracije domaćih trgovačkih znakova u bruto domaćem proizvodu zemlje (BDP) mjerenom paritetom kupovne moći (PPP).
Ljubiša Pašić, generalni sekretar Saveza inovatora RS, kaže da se domaće inovacije uglavnom zasnivaju na entuzijazmu pojedinaca, bez adekvatne podrške institucija, pa se rezultati svode na uzrečicu “koliko para, toliko muzike”.
“Rezultati su shodni onome što se ulaže. Dok svjetski prosjek ulaganja u nauku i istraživanje iznosi tri odsto bruto nacionalnog dohotka, kod nas iznosi 0,16 odsto. Suština nije samo imati ideju, već je realizovati, zaštititi i omogućiti da se od nje živi i razvija privreda”, istakao je Pašić.
On ukazuje da ogromnu prepreku razvoju inovatorstva predstavlja nedostatak velikih industrijskih sistema i generalno slaba domaća privreda, koja nije u stanju da iznjedri masu kadrova, kao što je to bio slučaj u bivšoj Jugoslaviji.
“Nekada su samo sistemi poput ‘Čajavca’, ‘Jelšingrada’ i ‘Incela’ imali na stotine stručnjaka sa svakodnevnim inovacijama, čiji je rad prepoznavan širom svijeta, a sada se to sve svodi na pojedince koji nastupaju na izložbama”, kazao je Pašić.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović rekao je da se u BiH ne vrednuju mnogo dostignuća koja su vezana za unapređenje tehnologije, a koja građani postižu kao inovatori. Prema njegovim riječima, ni resorna ministarstva ne čine dovoljno da propagiraju ta znanja i dostignuća inovatora, navodeći da ne iznenađuje ovakva ocjena iz istraživanja.
“Treba da shvatimo da se ekonomski razvoj bazira na novim tehnologijama i da samo tako možemo uhvatiti korak sa savremenim i razvijenim svijetom. U protivnom ostajemo gdje smo i sada, na samom dnu regiona”, kazao je Pavlović.
Švajcarska svjetski lider
Švajcarska je i ove godine zadržala primat u pogledu inovacija, a za njom slijede Švedska, Velika Britanija i Holandija. Na petom mjestu našle su se SAD, na šestom Finska ispred Hong Konga, Singapura, Danske i Irske.
Iako se na listi najinovativnijih nacija uglavnom nalaze zemlje sa visokim primanjima, sve više su zastupljene i zemlje sa niskim i srednjim dohotkom, kao što je Kina, koja se našla na 35. mjestu, zatim Kostarika, te Indija i Senagal, koji dijele 66. poziciju.
Istraživanje je pokazalo da, uprkos ekonomskoj krizi, inovativnost u svijetu nije ugrožena, i to zahvaljujući njihovom razvoju na lokalnom nivou.
Zemlje regiona po inovacijama
30. Slovenija
37. Hrvatska
44. Crna Gora
51. Makedonija
54. Srbija
65. BiH
93. Albanija
Nezavisne novine
