SARAJEVO, Bosna i Hercegovina popravlja položaj u okviru regionalne zone slobodne trgovine CEFTA, o čemu govori i poboljšanje procenta pokrivenosti uvoza izvozom na početku ove godine.
U prva dva mjeseca 2011. godine BiH je izvezla na tržište sedam zemlja CEFTA proizvode u vrijednosti 439,8 miliona KM, a uvezla 601,3 miliona KM. Uvoz je u ovom periodu bio pokriven izvozom sa 73 odsto, za razliku od istog perioda prošle godine, kada je taj procenat iznosio oko 55 odsto, a posmatrajući cijelu 2010. godinu bio je 60,4 odsto.
“Bilježimo trend poboljšanja odnosa u okviru CEFTA, što govori da sve više koristimo prednosti ovog trgovinskog sporazuma”, kaže Duljko Hasić iz Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH.
Dodaje da je omjer uvoza i izvoza u okviru CEFTA dostigao respektabilan nivo, ali da BiH generalno ne može biti zadovoljna zbog činjenice da trgovinsku razmjenu bazira na malom broju od 10 do 12 zemalja, među koje, osim članica CEFTA, spadaju i zemlje EU.
“Bez značajnije promjene u tom pogledu, bez otvaranja novih tržišta, poput Rusije i Srednjeg istoka, nećemo moći računati na značajnije iskorake u trgovinskoj razmjeni”, kaže Hasić.
Konstatuje da je struktura razmjene BiH godinama ista i da u njoj dominiraju rude, metali, mineralna goriva i slično, mada u posljednje vrijeme zapažen rast ostvaruje i agroindustrijski sektor.
“Moramo poraditi na kvalitativnoj strukturi izvoza, umjesto sirovina i poluproizvoda sve više izvoziti finalne proizvode”, ističe Hasić.
Napominje da nisu iskorištene brojne mogućnosti CEFTA, među kojima naročito dijagonalna kumulacija porijekla robe. Riječ je o mehanizmu kojim se oslobađa plaćanja carine proizvod u koji su ugrađeni materijali i proizvodi porijeklom iz drugih zemalja CEFTA i teritorija s kojima je moguća kumulacija porijekla.
Poboljšanju položaja BiH u okviru CEFTA, dodaje Hasić, doprinijelo je i to što su necarinske barijere smanjene.
“Barijere su i dalje prisutne, ali u manjem obimu jer se, između ostalog, evidentiraju i rješavaju putem komorskog sistema u regionu”, naglašava Hasić, te dodaje da među barijerama najveći problem predstavljaju sezonske carine na voće i povrće koje uvode pojedine zemlje.
Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BIH, kaže da poboljšanje razmjene unutar CEFTA pokazuje da mehanizmi širokog tržišta koje ima 60 miliona stanovnika počinju da djeluju.
“Naš cilj treba da bude da izravnamo bilanse sa zemljama CEFTA, s obzirom na to da između država članica ne postoji velika razlika u razvijenosti”, ističe Jeleč.
S tim u vezi dodaje da je glavna komparativna prednost BiH bazna industrija, s kojom ostvarujemo suficit.
Ukupna razmjena BiH sa zemljama CEFTA u 2010. godini iznosila je oko sedam milijardi KM, od čega na naš izvoz otpada 2,6 milijardi KM, a na uvoz 4,4 milijarde KM.
Debalans s Hrvatskom
BiH u okviru CEFTA u prva dva mjeseca ove godine ima pozitivan bilans s Albanijom, Crnom Gorom i UNMIK Kosovom, dok je u minusu s Hrvatskom, Albanijom, Makedonijom i Moldavijom.
U trgovini s Crnom Gorom i Albanijom izvoz je veći od uvoza za sedam do osam puta, dok je u trgovini s UNMIK Kosovom veći 100 puta. S Makedonijom nam je razmjena gotovo izravnata s obzirom na to da je pokrivenost uvoza izvozom 94,5 odsto.
Najveći debalans BiH ima s Hrvatskom, gdje je procenat pokrivenosti uvoza izvozom tek 53,6 odsto, te sa Srbijom 69 odsto. Nezavisne novine