BANJALUKA, BiH sa Hrvatskom vodi teške pregovore o trgovinskim odnosima, a pozicije su i dalje dijametralno suprotne, rekao je Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Ipak, on je optimista da je kompromis moguć, te ističe da nije fer da BiH ima toliki deficit sa Hrvatskom.
“Ako me pitate očekujem li neke loše poteze Hrvatske, nadam se da ih neće biti. Mi ni na koji način, čak ni u ovoj krizi s mlijekom, nismo učinili ništa što bi te odnose moglo da naruši”, rekao je on.
Približava se ministarski sastanak Energetske zajednice u Tirani 16. oktobra, a BiH se prijeti sankcijama. Kakve su posljedice?
ŠAROVIĆ: Imali smo danas (srijeda) sastanak s ministrom Đokićem i zajednički smo ocijenili, a tu su bili i predstavnici Federalnog ministarstva energetike, da su sankcije potpuno nepotrebne i da ne mogu pomoći na bilo koji način da se ispune obaveze iz ugovora o Energetskoj zajednici. Naša obaveza je da učinimo sve da ispunimo obaveze iz ugovora, odnosno konkretno da implementiramo Treći energetski paket u zakonodavstvo u BiH, ali nemamo još dogovora o tome kako to učiniti, i to je ključni kamen spoticanja unutar zemlje. Kao što znate, u FBiH misle da trebamo jedan državni zakon, a pri tome govorim o gasu koji je ključna tema, dok u RS smatraju da implementacija može završiti usvajanjem entitetskih zakona. Na sastanku smo se dogovorili za dnevni red ministarskog sastanka u Tirani, da damo pismene komentare u narednih sedam dana. I da taj završni ministarski sastanak, gdje očekujemo da bi nam se pridružio i premijer Novalić, probamo da održimo između 10. i 12. oktobra. Tada bismo imali komentare iz entiteta i pokušali bismo da imamo usaglašen nastup u Tirani. Ja sam, iako mnogo kasnimo, blagi optimista da možemo izbjeći sankcije i da možemo u ovoj godini predsjedavanja, jer će BiH preuzeti predsjedavanje Energetskom zajednicom, učiniti korak naprijed.
Možete li nam reći koje bi bile posljedice sankcija, s obzirom na to da se spominje uskraćivanje nekih investicija u energetiku?
ŠAROVIĆ: Ozbiljno je svakako. Bilo je posljednjih sedmica više varijanti prijedloga mjera – od zabrane korištenja sredstava EZ do zabrana kandidovanja projekata, a išlo se čak i do te mjere da je u opticaju bilo prijedloga mjera zabrana izvoza struje. Na ovom posljednjem sastanku u opticaj je praktično ušla mjera kojom bi se BiH uskratio pristup sredstvima za finansiranje projekata u gasnom sektoru. Znači, fokus je na kraju ipak stavljen na gas.
Nakon odobravanja izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u EU možemo li govoriti o nekim tendencijama koliko nam to sve koristi?
ŠAROVIĆ: Proteći će izvjesno vrijeme dok naše mljekare ponovo ne vrate tržište u EU, posebno u Hrvatskoj, gdje su najviše izvozili. Tržište se ne vraća za mjesec dana. Kada ga jednom izgubite, a izgubili smo ga prije dvije i po godine, potreban je zaista veliki napor da ponovo dođemo u neku od ovih zemalja jer su naše pozicije zauzeli neki drugi.
Može li nam se desiti da ovo odobravanje izvoza onda ostane mrtvo slovo na papiru, ako smo izgubili ta tržišta?
ŠAROVIĆ: Nije mi to bila namjera reći, samo sam htio reći da je teško ponovo vratiti ta tržišta. Ali mi smo već preduzeli pozitivne korake. Moram da istaknem primjer Mljekare Livno, koja već intenzivno izvozi u Hrvatsku, u lanac “Agrokor”. To je brend koji je već zauzeo svoje mjesto. Nešto slično sada spremaju “Milkos”, “Mlijekoprodukt” i “Megle”. Uvjeren sam zaista da ćemo vratiti tržište, a prvi efekti su sada već da nemamo viškova mlijeka, nema prosipanja mlijeka na ulici i to je prvi značajan efekt.
Ima li pomaka u vezi sa CEFTA? Koliko vidim, EU i dalje čvrsto stoji na strani Hrvatske da BiH mora omogućiti Hrvatskoj pristup bh. tržištu koji je imala prije ulaska u EU…
ŠAROVIĆ: Tu su zaista teški pregovori koji traju nekoliko godina. Imamo dijametralno suprotne pozicije. Mi nastojimo da zaštitimo svojih deset do 15 ključnih proizvoda. Hrvatska od EU očekuje da se kroz adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju vrati na poziciju koju je imala ranije u BiH. Adaptacija jeste proces na koji smo se obavezali da ćemo pregovarati, uvažavajući interese obje strane. Mi polazimo od toga da treba uvažiti interese BiH i da je u tom smislu neophodno da tražimo kompromis sa EU.
Dakle, na kraju ćemo ipak biti prisiljeni na neki kompromis i morati odustati od dijela naših zahtjeva?
ŠAROVIĆ: Mislim da je rješenje u pregovorima i kompromisu u kojem bi na kraju bile zadovoljne obje strane. Za nas to znači da bi trebalo da zaštitimo naše najznačajnije proizvode, a s druge strane takođe i da obezbijedimo mi sa svoje strane neke bescarinske kvote za izvoz u EU koje sad ne možemo da koristimo kao, na primjer, izvoz ribe, vina, šećera i nekih drugih proizvoda. Mislim da je u redu da pregovaramo, ali da jasno svoju poziciju definišemo.
Generalno gledano, kakvo ponašanje Hrvatske očekujete u narednom periodu? Hoće li koristiti poziciju jače strane prema nama?
ŠAROVIĆ: Mi očekujemo da razvijamo dobre odnose sa našim susjedom. Hrvatska u BiH izvozi mnogo više proizvoda nego što iz nje prima. Mislimo da je fer da taj odnos izbalansiramo, da smanjimo naš deficit koji je zaista na štetu BiH. Ako me pitate očekujem li neke loše poteze Hrvatske, nadam se da ih neće biti. Mi ni na koji način, čak ni u ovoj krizi s mlijekom, nismo učinili ništa što bi te odnose moglo da naruši.
Tenzije štete svima
Ne mogu da Vas ne pitam kako ocjenjujete ovaj pravi rat do istrebljenja na političkoj sceni između SNSD-a i SDS-a?
ŠAROVIĆ: Mislim da prevelika tenzija šteti svima. Mislim da bi možda umjesto ovog rata bilo pametnije da pokušamo da se takmičimo ko može bolje da uradi neke stvari za naše građane. Smatram da bi to građani od nas očekivali, iako SDS zaista ne može da šuti na stalne dnevne prozivke i jednu isplaniranu kampanju protiv njega. Niko ne bi trebao da očekuje da mi šutimo i trpimo takve stvari. Mi to jednostavno ne možemo dozvoliti. Nezavisne novine