BANJALUKA, BiH se nalazi među zemljama svijeta čiji platni bilans najviše zavisi od priliva novca od gastarbajtera, što zbog očekivanog pada ino-doznaka predstavlja značajnu prijetnju ekonomskoj stabilnosti države, ocjenjuju domaći ekonomisti.
Prema novom izvještaju Svjetske banke, vrijednost doznaka iz inostranstva u BiH iznosila je više od 2,7 milijardi dolara (oko 3,8 milijardi KM po sadašnjem kursu), što iznosi 17,8 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) zemlje.
BiH se po tome nalazi na nezahvalnom 14. mjestu u svijetu i drugoj poziciji u Evropi, iza Moldavije kojoj vrijednost doznaka prelazi čak trećinu BDP-a. Od država u okruženju, najbliže su nam Srbija i Albanija, sa vrijednosti ino-doznaka u odnosu na BDP od 13,9, odnosno 13,6 odsto, dok značajno manju zavisnost imaju Makedonija i Hrvatska sa 4,5, odnosno 2,7 odsto.
Ekonomisti upozoravaju da je Svjetska banka snizila ovogodišnja predviđanja priliva doznaka za zemlje u razvoju, među kojima je i BiH, očekujući globalni pad od 7,3 odsto u odnosu na lanjski iznos, dok je ranije projektovala pad za pet procenata. Najveći pad doznaka iz inostranstva u iznosu od 15 odsto predviđa se za područje Evrope i srednje Azije. Pesimističnije procjene, kako navode u Svjetskoj banci, dolaze zbog manjka poslova i pogoršanja ekonomske situacije u zemljama koje su meta emigranata u prvoj polovini ove godine.
Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, smatra da vrijednost doznaka iz inostranstva u BiH prelazi 20 odsto BDP-a, ukazujući da naši gastarbajteri dosta novca donose u kešu, dok zvanični izvještaji prate samo prilive preko banaka.
“Nema nikakve dileme da se globalna recesija i smanjenje broja uposlenih i visine plaća na Zapadu održava na naše građane koji tamo rade, jer emigranti će prije izgubiti posao nego domicilno stanovništvo”, ukazao je Kasumović.
Stevo Pucar, stručnjak za makroekonomiju u Udruženju ekonomista RS – SWOT, potvrđuje da je BiH jako zavisna od ino-doznaka, posebno što smo, kaže, mala i otvorena privreda s niskom konkurentnošću.
“Ukoliko bi se ostvarile projekcije Svjetske banke o padu doznaka od 15 odsto za ovaj dio svijeta, to bi dovelo do pada potrošnje naših građana i pogoršalo stanje u privredi”, istakao je on.
Pucar, međutim, ukazuje da u prvom tromjesečju ove godine, prema podacima Centralne banke BiH, nije evidentiran pad tekućih transfera, kojeg najvećim dijelom čine ino-doznake, već se, naprotiv, bilježi njihov blagi rast.
“Teško je procijeniti kakva će kretanja biti do kraja godine, ali, sudeći po dosadašnjem trendu, vjerujem da će pad priliva, ipak, biti manji od 15 odsto”, kazao je Pucar.Nezavisne novine
BiH među najzavisnijim zemljama
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
“Priznanje premijera RS Milorada Dodika u Narodnoj skupštini RS da nema nekretnina na Kipru, ali da ima u Beogradu vilu i dva stana otvorilo je i pitanje bogaćenja pojedinih bh. političara. Zanimljivo je to što je Dodik svojevremeno tvrdio da je vilu kupio “za samo 850.000 eura”, a da je do novca došao tako što je prodao svoja dva stana u Beogradu! “