BANJALUKA, Tehnološki nivo proizvodnje u BiH za zemljama Evropske unije zaostaje oko 15 do 20 godina, što je jedan od glavnih razloga za nekonkurentnost naše privrede na tržištima.
Alija Remzo Baškić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, kaže da je u svim sektorima industrije starost mašina oko 25 godina te da industrija zbog svog lošeg položaja nema mogućnosti da sama obnavlja svoju tehnologiju.
“Zastarjela tehnologija je jedan od glavnih razloga nekonkurentnosti naše privrede na stranim tržištima. Država treba da traži rješenja preko fondova EU ili oslobađanja poreza kako bi se tehnologija podigla na jedan viši nivo”, kazao je Baškić.
On ističe da je unutar Asocijacije poslodavaca bilo riječi na temu tehnološke zaostalosti te da se čeka osnivanje ekonomsko-socijalnog vijeća BiH kako bi s inicijativama bilo pokrenuto i pitanje tehnološke razvijenosti proizvodnih kapaciteta BiH i oslobađanja od PDV-a mašina koje se uvoze.
“Zasad je jedina olakšica za uvoz tehnologije CEFTA, kojim su ukinute carine i plaća se samo carinska evidencija od jedan odsto. Međutim potrebno je mnogo više od toga kako bismo se bar malo pomjerili s mjesta”, kazao je Baškić.
Proizvođači ističu da bi gubitak u budžetu zbog oslobađanja PDV-a i carina prilikom uvoza tehnoloških mašina bio daleko manji u poređenju sa svim prednostima koje bi nove mašine donijele.
Pero Ćorić, sekretar Udruženja metalurgije i prerade metala pri Privrednoj komori RS, kaže da je prosječna starost mašina iz ovog sektora oko 25 godina te da značajnijih investiranja u opremu nije bilo od 1990. godine.
“Imali smo slučajeva da proizvodne mašine prodaju u staro gvožđe jer su nabavljane sedamdesetih godina. Cilj obnavljanja tehnologije je usavršavanje proizvodnje i smanjenje troškova, tako da mi s ovako starim mašinama ne možemo biti konkurentni na tržištima”, kaže Ćorić i dodaje da smo u odnosu na zemlje Evrope poprilično tehnološki zastarjeli.
Prema nedavno rađenom istraživanju Eurostata (Evropska statistička agencija), prosječna starost mašina i industrijske opreme u zemljama EU je 9,67 godina. Najmodernije proizvodne kapacitete imaju Njemačka sa 5,14 godina starosti i Holandija, u kojoj je prosječna starost mašina i opreme oko 5,27 godina. Najlošije stanje je kod Bugara, gdje je prosječan vijek proizvodnih parkova 17,17 godina, dok je u Rumuniji 16,9 godina. U srednje razvijenije zemlje spadaju Danska, Švedska i Engleska, gdje nove mašine nabavljaju svakih osam godina.
Dragiša Kalinić, direktor “Nove DI Vrbas” iz Banjaluke, koja se bavi izradom namještaja, kaže da su mašine u sektoru drvoprerađivačke industrije stare oko 25 godina te da se mora razmišljati u smjeru modernizacije kako bi bili smanjeni troškovi proizvodnje i ubrzan sam proces.
“U fazi smo pregovora za izvoz na njemačko tržište i ukoliko uspijemo moraćemo ići na modernizaciju koja će za sobom povući i veću konkurentnost i smanjenje troškova proizvodnje”, kazao je Kalinić.
On je istakao da je manje-više u svim preduzećima koja se bave preradom drveta situacija ista te da je modernizacija proizvodnih kapaciteta neminovan ako se misli agresivnije nastupati na tržištima Evrope.
Aleksandra Bijelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće RS, kaže da je pored problema koje prate ovu industriju zastarjelost tehnologije nešto što se ne može riješiti preko noći te da se toj problematici mora prići na organizovan način.
“Nije rađeno istraživanje na temu starosti mašina ali su one stare sigurno oko 25 godina, što je jedan od problema ovog sektora. Ako se mislimo boriti za strana tržišta s ovakvom tehnologijom nemamo neke velike šanse”, kazala je Bijelićeva.
S novim tehnologijama troškovi manji 30 odsto
Poslodavci ističu da bi unapređenjem tehnologija troškovi proizvodnje mogli biti smanjeni za oko 30 odsto, a samim tim i cijene tih prozivoda bi bile niže.
“Zbog njihovog naprednijeg tehnološkog razvoja proizvodi iz EU su kod nas dosta jeftiniji nego proizvodi domaće radinosti. S novijim mašinama potrebno je dosta manje sirovina i radnih časova nego u sadašnjoj proizvodnji”, kazao je Pero Ćorić, sekretar Udruženja metalurgije i prerade metala. On je istakao da je smanjenje troškova proizvodnje glavna prednost novih tehnologija. Nezavisne novine
BH privreda dvije decenije iza evropskih tehnologija
