BANJALUKA, Građani BiH se iz godine u godinu sve više kreditno zadužuju putem kartica, tako da je taj dug do sada narastao na blizu četvrt milijarde maraka.
Posljednji zvanični podaci Centralne banke BiH ukazuju na to da je sve veći broj građana u BiH aktivirao dugovanja na kreditnim karticama. Naime, presjek stanja dugovanja po ovom osnovu, iz avgusta ove godine, ukazao je da su građani na karticama zaduženi 223,6 miliona KM. Ukoliko ovu cifru upredimo s krajem 2008. godine, kada je zaduženje na karticama iznosilo 97,7 miliona KM, veoma lako se dođe do zaključka da se u tom periodu ono više nego uduplalo.
Iako ova cifra u odnosu na svotu ukupne kreditne zaduženosti građana BiH nije velika, činjenice ukazuju da građani BiH, pored dugovanja po osnovu nenamjenskih kredita i otvorenih minusa po tekućim računima, nimalo “ne štede” ni svoje nove kreditne kartice.
Radovan Bajić, predsjednik Udruženja banaka BiH, tvrdi da trenutna cifra zaduženosti nije toliko visoka u odnosu na ostala zaduženja građana, ali je ipak ukazao da bi građani kartice u perspektivi trebalo da shvate kao pomoćnu opciju zaduživanja.
“Kreditne kartice klijentima otvaraju jedan komotan odnos prilikom kupovine uz mogućnost lakog zaduženja. Ipak, poznato je da su kamate na njima više od onih po osnovu redovnih kreditnih linija. Upravo zbog toga građani bi kreditne kartice trebalo da koriste kao rezervnu varijantu, a ne da ih posmatraju kao novi vid stalnog izvora zaduženja”, objasnio je Bajić.
On je, komentarišući kamatne iznose po karticama, rekao kako u cijeloj priči o ovom vidu zaduženja nema nikakve prevare, jer svaka banka klijenta detaljno obavijesti o tome kolike su kamate i na koji način ovaj vid zaduženja funkcioniše.
Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo Udruženja ekonomista SWOT, ocijenio je da se građani lako odlučuju na zaduženja na karticama jer je do tog novca relativno lako doći.
“Kartice su kredit kao svaki drugi, ali je procedura dolaska do tog novca mnogo jednostavnija u odnosu na klasično zaduživanje. Građanima je često veoma mrsko prolaziti kroz cijelu kreditnu proceduru odobrenja manjih kredita u bankama, pa zato kada su im brzo potrebni manji iznosi novca lako posegnu za aktiviranjem kreditne kartice uprkos tome što znaju da će plaćati veće iznose kamata”, rekao je on.
Đogo dalje objašnjava kako se građanima koji su novajlije u ovoj priči zaduženja čine jednostavnim pa se lako uvuku u novi vid dugovanja iz kojeg kasnije teško izlaze.
“Na početku je sve jednostavno, jer vam banka kaže da ukoliko ne koristite sredstva koja su vam na kartici na raspolaganju, vaša kamata je nula i nemate nikakve troškove obrade.
Nažalost, na zaduženja koja nastanu plaćaju dospjele kamate i bezuspješno pokušavaju da vrate iznos duga u cijelosti”, rekao je on.
On je konstatovao da se kamate na kartice kod nas često kreću između 15 i 20 odsto.
Ivan Vlaho, direktor UniCredit banke Mostar, rekao je kako se u ovoj banci kamatne stope po osnovu kartičnog zaduženja kreću do maksimalnih 12 odsto.
“Važno je napomenuti da iznosi kamata za kartična zaduženja nisu veća u odnosu na banke u Evrozoni, koje sasvim uobičajeno naplaćuju kamate od 16 ili 19 odsto”, rekao je on.
Vlaho je dodao da UniCredit banka u posljednje tri godine ne bilježi trend rasta zaduženja na karticama, već čak njegovu stagnaciju, ali je ipak naveo kako je primjetan trend da ljudi sve značajnije koriste kartice kao sredstva plaćanja. Nezavisne novine