Berlin: Reformska agenda je pokopana   

– Pred današnji sastanak članova predsjedništva BiH sa Angelom Merkel portal CAPITAL objavljuje dokument njemačkog Centra koji okrivljuje EU i BiH zvaničnike za propast Reformske agende koji je inicirala Njemačka i Velika Britanija

– EU odustala od uslova (reformi) za BiH, koje je sama postavila

– BiH nagrađena napretkom ka članstvu u EU bez osnova

– Podrškom usvajanju izmjena Zakona o akcizama EU podržala kršenje vladavine prava

– Najviše koristi za Dragana Čovića i HDZ BiH, te Milorada Dodika i SNSD

BERLIN, SARAJEVO – Većina građana Bosne i Hercegovine nije ni shvatila šta je i čemu služi Reformska agenda, a već je proglašena njena propast. To pokazuju rezultati detaljnog monitoringa njemačkog Savjeta za politiku demokratizacije koji je u posjedu portala CAPITAL.ba.

Izvjesnog napretka je bilo, navodi se u Izvještaju, ali isključio zahvaljujući popustljivosti evropskih zvaničnika prema vlastima u Bosni i Hercegovini.

Nagrade odmah, vladavina prava na čekanju

Sam početak primjene Reformske agende i još nekoliko sitnijih uslova, prema ocjeni Savjeta za politiku demokratizacije, bili su dovoljni da EU odmah dodijeli Bosni i Hercegovini glavnu nagradu, a to je predaja aplikacije za članstvo u EU. Evropska komisija je, kako se navodi, otišla korak dalje i predala vlastima BiH Upitnik, na koji je odgovore dobila krajem februara ove godine, odnosno više od pola godine nakon isteka prvobitnog roka.

“Institucije EU ponovo su organizovale implementaciju inicijative EU u zatvorenom krugu evropskih zvaničnika i političkih lidera u BiH, što je pristup, koji je već propao 2014. godine.”, pokazuju rezultati monitoring Savjeta za politiku demokratizacije.

Sve je začinio Međunarodni monetarni fond novim kreditnim aranžmanom u iznosu od 550 miliona evra i to, kako je tada saopšteno, pod veoma povoljnim uslovima, kao podrška provođenju Reformske agende, ali da se očekuje sređivanje stanja u javnim preduzećima, smanjenje javnog duga, te administrativnog aparata.

“Međutim, svi ti uspjesi bili su kratkotrajni, ograničeni i površni. Od početka 2017. godine bilo je jasno da će inicijativa propasti kada se zvanično okonča krajem 2018. Tokom 2017. Implementacija na gotovo svim poljima je stagnirala iako su predstavnici EU i drugi međunarodni zvaničnici nastavili da se pretvaraju da je inicijativa i dalje živa.”, navodi se u Izvještaju.

Kao napredak tokom 2016. iz Savjet za politiku demokratizacije navode objavljivanje rezultata popisa iz 2013., usvajanje adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i mehanizma koordinacije iako ništa od toga nije prošlo glatko. I novi Zakoni o radu, koje su usvojile obje entitetske vlade, ocijenjeni su kao napredak mada, kako je pojašnjeno, nisu ispunili cilj izmjene zakonske regulative u oblasti rada.

S druge strane, kao propust označeno je odustajanje EU od insistiranja na privatizaciji “BH Telekoma”, te podrška usvajanju izmjena Zakona o akcizama, koje je takođe kasnilo, a upitna je i bilo kakva korist od tih dodatnih sredstava, jer entitetske vlade ne mogu da se dogovore o koeficijentima za raspodjelu sredstava od indirektnih poreza, navodi se u Izvještaju. Kao poseban problem navodi se to što je EU podržala sam proces usvajanja, kojim su prekršene parlamentarne procedure i vladavina prava.

Smatraju da je sve to, a posebno odustajanje od privatizacije “BH Telekoma” najviše koristilo Draganu Čoviću i HDZ-u BiH, jer su se plašili da će sljedeći korak biti privatizacija “HT Mostara”. Navode i da je Čovića u tjeranju vode na svoj mlin potpomogla i Hrvatska. Drugo mjesto po zaštićenim interesima zauzima, prema rezultatima monitoringa, Milorad Dodik i SNSD.

Berlinska procjena propasti Reformske agende, predstavljena kao velika inicijativa Njemačke i Velike Britanije za napredak BiH u EU, vjerovatno će biti jedna od glavnih tema večerašnjeg sastanka Bakira Izetbegovića, Mladena Ivanića i Dragana Čovića s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Rovovska borba za odbranu interesa

Mnoge reforme su odgođene, jer se predstavnici vlasti u BiH nisu mogli dogovoriti, navodi se dalje u Izvještaju uz napomenu da je neslaganje bilo naročito prisutno na državnom nivou i u Federaciji BiH. To objašnjavaju potrebom pojedinih političara da koriste “odbrambene taktike” kako bi osigurali svoje “dobro ukorijenjene interese”, jer se plaše da bi ih najavljene reforme mogle ugroziti.

“U 2017. napretka je bilo toliko koliko je EU popuštala, po staroj navici, kada bi naišla na otpor. EU institucije su smanjile uslove, ignorisale rokove koje su same postavile i u nekim slučajevima potpuno odustale od uslovljavanja. Čak i kad su neki uslovi bili ispunjeni to je bilo samo zato što EU nije obraćala pažnju na suštinu “riješenja“ koja su dogovorili lideri u BiH. Samo udaranje kvačica za obavljeno, a da se niko ne zapita hoće li dogovoreno funkcionisati u praksi“, zaključuju iz Savjet za politiku demokratizacije.

Početak 2017. ocijenili su početkom predizborne kampanje za ovu godinu i tada je, kako se navodi, zaustavljen napredak u reformama. Predstavnicima EU prigovaraju i to što je i MMF natjerala da popusti u nekim svojim uslovima i da izmijeni kreditni aranžman po volji vlasti u BiH, jer metode MMF-a u Savjet za politiku demokratizacije smatraju mnogo efikasnijim u pokušaju da natjeraju vlasti u BiH da provedu reforme iako će, kako kažu, predstavnici EU, kad zvanično prođe rok za primjenu Reformske agende krajem ove godine, svaki mogući neuspjeh na terenu pravdati time da “finansijsko uslovljavanje ne djeluje na vlasti u BiH”.

Reformska agenda i sedam oblasti

U februaru 2014. nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini prodrmali su protesti nezadovoljnih građana, koji su izrodili sada nepostojeće građanske plenume. Izrodili su i novu strategiju EU za Bosnu i Hercegovinu, koju su najavile Njemačka i Velika Britanija kao svoju inicijativu. Cilj su bile strukturalne društveno-ekonomske reforme, a zauzvrat, kao nagrada, napredak Bosne i Hercegovine na putu ka Evropskoj uniji.

U Izvještaju Savjet za politiku demokratizacije navodi se da je izvjesnog napretka bilo, naročito tokom 2015. i 2016. godine.

Među njima je i usvajanje Reformske agende za period 2015-2018, koja je bila zamišljena kao osnova za reformu sedam oblasti u Bosni i Hercegovini: tržište rada, poslovna klima i konkurentnost, javne finansije, porezi i fiskalna stabilnost, javna preduzeća, socijalna davanja, penzijsko i zdravstveno osiguranje, zatim javna uprava, te vladavina prava.

Vrijeme isteklo

S obzirom na to da je 2018. izborna godina u Savjet za politiku demokratizacije nisu ni očekivali bilo kakav napredak i reforme ove godine. Evropskoj uniji preporučuju da prizna poraz i pripremi novu strategiju kojom će natjerati BiH da ispuni određene uslove kako bi stekla status kandidata za članstvo u EU i otvaranje pregovora.

Među njima treba da budu uslovi iz Reformske agende, ali i dodatni poput bolje funkcionalnosti institucija, spriječavanja Hrvatske da utiče na procese u BiH, pripreme za izmjene Ustava BiH, te novi pristup reformi pravosuđa uz okončanje dosadašnjeg Strukturalnog dijaloga.

Potrebno je, kako kažu, uključiti i građane, kao partnere, te vratiti uslove finansijskih institucija poput MMF-a za vlasti BiH.

Osim toga, smatraju da se EU zvaničnici moraju uključiti i u raspetljavanje čvora izmjena Izbornog zakona BiH i to kasnije dopuniti širom reformom izbornog zakonodavstva u okviru budućih ustavnih reformi.

CAPITAL: Lj. Smiljanić