ZAGREB, Kriza je u čitavoj regiji nepovoljno uticala na građevinarstvo i drastično smanjila broj kreditno sposobnih građana za kupovinu stanova, pišu hrvatski mediji.
Prema statističkim podacima, potencijalni vlasnik stana kupljenog na kredit u Zagrebu ili Ljubljani, treba da radi manje godina za otplatu stana nego u Beogradu.
Taj odnos je dvostruko više na štetu Beograđana i sa prosječnom platom od 400 evra građani Srbije ne mogu da se lako odluče na stambeni kredit, navodi Business.hr.
Dodaje se i da je srpsko Udruženje banaka optužilo investitore za sramotno visoku cijenu stanova pravdajući se, kao i banke u Hrvatskoj, činjenicom da stambeni krediti nisu skupi zbog visokih kamata.
Prodaja stanova u Hrvatskoj u posljednjim godinama je znatno pala, pa je u Zagrebu čak nekoliko hiljada stanova bez kupca. Cijene su od početka krize manje za 15-ak posto i očekuje se dalji pad. U Zagrebu je prosječna cijena kvadrata stana pala sa 2.050 na 1.750 evra.
Kao i zagrebačka, prodaja stanova u Srbiji pala je prošle godine više za od 30 odsto. Od sredine 2011. godine broj odobrenih stambenih kredita je manji 15,3 odsto. U prošloj godini je u Srbiji prodato samo dvije hiljade stanova na kredit.
Business.hr piše da je prosječna cijena kvadrata u Beogradu 2.000 evra, kao i da cijene sporije padaju nego u Zagrebu. Dodaje se i da je kreditno zaduženim Beograđanima problem sve slabiji dinar u odnosu na evropsku valutu, dok je problem sa kursom švajcarskog franka izraženiji u Hrvatskoj jer je u Srbiji zanemariv broj kredita vezanih za tu valutu.
Slične su i kamatne stope na stambene kredite, u Srbiji su od četiri do osam odsto godišnje, a banke, kao i u Hrvatskoj, tvrde da ne postoje uslovi za njihovo smanjenje.
Kako bi rješila problem zamrlog tržišta stanova i pomogla građevinarstvu, srpska vlada počela je da nudi bolje uslove za prodaju subvencionisane stanogradnje, uključujući niže kamatne stope i kredite na 30 godina. Sličan program ima hrvatska Vlada, navodi taj zagrebački medij.