BEOGRAD, „Kupila sam domaće, ko zna čime prskaju ono uvozno“.
Ova rečenica veoma često može da se čuje među domaćicama koje komentarišu navike pri nabavci voća i povrća. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da je situacija sasvim drugačija.
Voće i povrće iz uvoza, kao i ono koje je namijenjeno izvozu iz Srbije, podleže striktnoj inspekcijskoj kontroli. Ovakve kontrole, međutim, za domaće voće i povrće, „iz bašte“, koje se najčešće prodaje na pijacama, još uvijek nema.
Kontrola voća i povrća na pijacama, kako objašnjava prof. dr Sanja Lazić, direktor odjeljenja za fintomedicinu i zaštitu životne sredine na novosadskom Poljoprivrednom fakultetu, još uvijek nije zaživjela, pa domaći paradajz, krastavci, ili jabuke mogu da budu „obogaćeni“ najrazličitijim herbicidima, pesticidima i fungicidima.
– U zemaljama EU poljoprivrednici moraju da imaju sertifikat za korišćenje sredstava za zaštitu bilja – navodi Lazićeva. – Kod nas tog uslova nema, pa je korišćenje zaštitinih sredstava prepušteno savjesti samog proizvođača. Redovne kontrole na pijacama, koja bi provjerila da li je u povrću ili voću povećan sadržaj zaštitnih sredstava, još nema, tako da je, nažalost, sa stanovišta bezbjednosti, najbolje kupiti uvozno voće i povrće, koje se, na samoj granici striktno i redovno kontroliše.
Lazićeva, takođe, napominje, kako izvoznici voća i povrća, bilo za Rusiju, bilo za zemlje EU, moraju da poštuju njihove standarde prilikom korišćenja srestava za zaštitu, tako da su proizvodi iz Srbije, namijenjeni stranom tržištu, takođe bezbjedni.
– Samim tim, na domaćem tržištu, u gotovo 90 odsto slučajeva, imamo situaciju da se voće i povrće gaje „za kuću“ i „za pijacu“, odnosno, da je ono namijenjeno prodaji, tretirano daleko više – kaže Lazićeva. – Nadamo se da će, za dvije ili tri godine, zažitvjeti novi zakon koji treba da unese red u ovu oblast. Ovaj zakon, naime, predviđa da svaki registrovani poljoprivrednik mora da ima angažovanog stručnjaka za zaštitu bilja, i da se hemijska sredstva za zaštitu izdaju na njegov recept. Takođe, zaštitar, a i poljoprivrednik, biće dužni da vode „knjigu tretmana“, kako bi se, na osnovu nje moglo utvrditi čime je, i u kom periodu, voće ili povrće tretirano.
Ovakav sistem, dodaje Lazićeva, već smo imali, a stari agronomi dobro pamte da se na većim poljoprivrednim dobrima obavezno vodila evidencija o tretiranju hemikalijama.
– Sada se, opet, ide ka tome – kaže Lazićeva. – Nažalost, proći će još dosta vremena, dok ne dođemo do toga da na pijaci kupujemo voće i povrće od proizvođača sa sertifikatom, koji potvrđuje da su njihovi proizvodi tretirani hemijskim sredstvima na pravi način.
I sir nesiguran
Kako je saopšteno u ponedjeljak, u redovnoj kontroli mliječnih proizvoda, koji se prodaju na pijacama u Kragujevcu, bakterija ešerihija koli pronađena je u 12 od 28 uzoraka, zbog čega je prodavcima zabranjena dalja prodaja. Hemijsku kontrolu ispravnosti mliječnih proizvoda, koji se prodaju na glavnoj pijaci u centru grada, ali i na pijaci u naselju Aerodrom, radio je Institut za zaštitu zdravlja Kragujevac u saradnji s Javno-komunalnim preduzećem „Gradske tržnice“. Novosti