BANJALUKA – Iako se već godinama govori o potrebi postojanja zakona o ličnom bankrotu, koji bi rasteretio prezadužene građane, on još ne postoji u BiH, a kako stručnjaci tvrde – neće ga ni biti, bar ne u skorije vrijeme.
Joco Cvjetković, predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata u BiH, kaže da donošenje ovog zakona povlači donošenje seta drugih zakona, kao i izmjene i dopune postojećih zakona, a trenutno u BiH ne postoji politička volja za to.
“U našoj državi nema volje za to, kod nas se sve radi površno. Trebalo bi da gledamo kako se to radi u drugim zemljama, da učimo na njihovim iskustvima, ali mi izmišljamo toplu vodu”, rekao je Cvjetković za “Nezavisne”.
Dodaje da onaj ko želi da objavi lični bankrot mora da ispuni određene uslove i nakon toga dobija “staratelja” koji raspolaže novcem dužnika dok on finansijski ne ozdravi.
“Osoba koja ima uslove da ide u lični bankrot dobija ‘staratelja’ ili finansijskog upravnika koji uzme njegovu imovinu, a toj osobi se odredi limit uslova za život i ne može se više zaduživati dok finansijski ne ozdravi”, objašnjava Cvjetković.
Navodi da vlast u BiH opravdava neuvođenje ovog zakona time što relativno mali broj ljudi ispunjava uslove za lični bankrot.
“To se mora jednom napraviti. Ne može se odjednom, ali bi se trebalo početi od popisivanja imovine”, kazao je Cvjetković.
Objašnjava da bi donošenje ovog zakona mnogo značilo za građane, jer bi se na taj način mogli finansijski rasteretiti.
“Susretao sam se sa dužnicima koji su podigli kredite da započnu svoj biznis i ne njihovom krivicom su izgubili novac. Dužnici bi rado da rasterete žirante, ali kod nas nema ni zakona, ni institucija koje bi sprovodile ovaj zakon”, naveo je Cvjetković.
Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS – SWOT, kaže da ovaj zakon kod nas sigurno neće zaživjeti još godinama, najviše zato što su plate građana u BiH isuviše male.
“Kada građani više ne mogu da izmiruju svoje obaveze i nemaju dovoljno sredstava za egzistencijalni opstanak, tada se sredstva koja primaju mjesečno podijele. Jedan dio se odvaja za izmirivanje dugova, a drugi dio za život. Teško da će ovaj zakon još godinama kod nas zaživjeti, jer prije svega plate u BiH su vrlo male da bi se uopšte s njima moglo upravljati na adekvatan način”, rekao je Duduković.
Objašnjava da su građani BiH nedovoljno upoznati sa finansijama, te da se dodatno zadužuju.
“Građani često, umjesto da rješavaju svoje dugove, kupuju dobra koja im u suštini nisu neophodna za život i na taj način se još više uvlače u probleme”, kazao je Duduković.
Jedan Banjalučanin kaže da bi bilo dobro da imamo pravo na pokretanje procesa ličnog bankrota kod nas, kojeg imaju, na primjer, građani Hrvatske.
“Ipak, iako sam prezadužen i imam veliki kredit, bojao bih se da neko drugi raspolaže mojom imovinom, jer je stan sve što imam. A koliko sam čuo u Hrvatskoj ne postoji oprost dijela duga, tako da bi sve to trebalo definisati prije uvođenja ličnog bankrota. Sumnjam da će ga kod nas uvesti, a građani će da tonu sve dublje i dublje u dugove”, rekao je on.
