BEOGRAD, Banke u Srbiji godišnje zarade više od 35 milijardi dinara ubirajući razne naknade i provizije od svojih klijenata.
Koliko tačno ima provizija, niko nije prebrojao, ali se građanima one uglavnom naplaćuju za oko 80 usluga, dok preduzeća izdvajaju novac po mnogo više osnova.
Naknade se zaračunavaju na bezmalo svaki posao koji klijent ima sa bankom. Zakonski je samo spriječeno bahato ponašanje pojedinih banaka. Sada nijedna banka ne smije da naplati zatvaranje tekućeg računa, dok za ranije vraćanje zajma smije da se zaračuna maksimum jedan odsto na ostatak duga.
Zato su provizije kod platnih kartica i dalje visoke.
– Ukrali su mi novčanik i banka mi je za blokadu kreditne „viza“ kartice zaračunala čak 1.000 dinara – kaže Beograđanka Slađana M.
– Kada su mi vratili novčanik sa neiskorišćenom karticom, morala sam opet da platim 500 dinara da mi je odblokiraju. Uz to sam ostala i bez novca iz novčanika.
Na šalterima banaka se uzimaju provizije „na sitno“ na svaki račun koji se uplati, što, na kraju, bankama donosi veliku zaradu. Minimalni iznosi kreću se od 20, 30 dinara. Ali ima i primjera da određene banke zaračunavaju minimalno 150 dinara po svakom računu, pa vas plaćanje računa od 100 dinara može koštati – 250.
Skupo je i bezgotovinsko prebacivanje novca na sopstveni račun u drugu banku.
– Htjela sam da prebacim iznos koji sam dobila prodajom stana sa računa jedne banke u drugu – navodi Katarina L. – Sama službenica na šalteru dobronamjerno me je posavjetovala da mi je isplativije da podignem gotovinu i fizički odnesem 50.000 evra u drugu banku nego da mi oni odrade transfer! Tako sam, da bih izbjegla proviziju od oko 200 evra, punu torbu novca nosila ulicama.
Krediti
Naknada za obradu kreditnog zahtjeva kreće se i do tri odsto od iznosa zajma. Kod stambenih je ova naknada utvrđena uglavnom u fiksnom iznosu i u pojedinim bankama iznosi 1.000 dinara. Prevremena otplata sada je regulisana maksimalnom tarifom od jedan odsto. Novosti
