BANJALUKA, Korisnici bankarskih usluga u BiH mjesečno plaćaju i do 40 KM razne provizije, SMS usluge, elektronsko bankarstvo, održavanje i prekoračenje na tekućem računu, za korišćenje kreditne kartice, kao i za priliv iz inostranstva.
Tako banke po ovom osnovu samo u jednom mjesecu zgrnu milione maraka čiste zarade. Iako se većina tih usluga plaća od 30 feninga do pet-šest maraka, pa se ne čini mnogo, jedan građanin za ukupnu sumu koja se ostavi u nekoj od banaka može da kupi dvadesetak litara goriva ili da obezbijedi hljeb za gotovo cijeli mjesec.
Da bi građanin platio grijanje, struju, vodu, RTV taksu, fiksni i mobilni telefon, internet, bankarska provizija u prosjeku iznosi oko 7,50 KM, osim ukoliko račune plaća u tri ili četiri banke da bi je izbjegao.
Pojedine banke gase neaktivne račune nakon godinu dana, dok ih druge drže “otvorenim” i po dvije godine, a onda klijente terete za naknade koje se kreću i do 100 KM.
Murisa Marić iz prijedorskog Udruženja “Don” kaže da građani u najvećem broju slučajeva nemaju pojma šta ih čeka kada potpišu gusto i sitno nakucani ugovor sa bankom i otvore račun. Ona dodaje da sijaset usluga na koje pristajemo i koje navodno malo koštaju na kraju godine platimo stotinama maraka.
“Možete samo da zamislite koliko banke mjesečno zarade na svima koji kod njih plaćaju račune ili im rođaci iz inostranstva šalju novac. Naplaćivanje postojanja računa, dakle izdavanja običnog uz vaše ime većina banaka naplaćuje od dvije do pet maraka, iako nakon otvaranja, realno, nemaju nikakvog posla u vezi s njim. Naplaćuju se provizije na sve transakije, posebno “gule” građane koji imaju priliv deviza, za šta uzimaju od 10 do 20 KM. Desetak maraka uzimaju i kada se novac šalje u inostranstvo, a to je samo najniža provizija, ona na iznos od 100 evra. Ako šaljete veće sume, provizija raste”, upozorava Marićeva.
Ona kaže da su usluge preskupe, a da banke koriste neznanje građana da na njima zaradi još i više. Ona kaže da banke pribjegavaju raznim smicalicama da se dočepaju još više novca, što se posebno vidi na naknadama za vođenje računa, koje su građani prestali da koriste.
“Lako se vidi ko pljačka narod i takve banke treba izbjegavati. Nedavno nam se javila građanka koju su zvali iz banke i tražili da plati 100 KM duga za vođenje računa koji je prestala da koristi prije dvije godine. Umjesto da, usljed neaktivnosti, račun ugase, bankari su se pritajili dvije godine i kada se nabralo 100 KM za nepostojeće vođenje, pozvali su je. Kada je rekla da joj ne pada na pamet, radnica je pitala može li barem da plati 50 KM., ovo dovoljno govori o ozbiljnosti njihovog poslovanja”, kaže Marićeva.
U Udruženju banaka BiH kažu da banke naplaćuju svoje usluge, a mnogo naknada ima zato što ima mnogo i njihovih “proizvoda”.
“Za sve što banke rade postoje ljudstvo i razni troškovi, kao i odgovornost za obavljanje novčane transakcije. Građani mogu da izborom najjeftinije banke utiču na to koja banka će biti konkurentnija i da natjeraju onu koja preskupo naplaćuje svoje usluge da koriguje cijene. Nigdje nije propisima određeno koliko koja banka treba da naplaćuje svoje usluge i one naknade utvrđuju po svom nahođenju, osluškivanjem tržišta i međubankarskom konkurencijom. Pojedine banke obaraju cijene svojih usluga da bi privukle klijente, a posebno se preporučuje korišćenje elektronskog bankarstva koje pojeftinjuje usluge jer smanjuju obim ljudskog rada”, kažu u Udruženju banaka BiH i dodaju da se bankarsko poslovanje rukovodi logikom tržišta i da sve ima svoju cijenu.
Član Udruženja penzionera Banjaluka, Nenad Ratković, kaže da bankarske namete na svojim leđima najviše osjete penzioneri, koji su i najredovnije platiše.
“Jedan penzioner da mjesečno najmanje četiri marke za plaćanje osam računa, koliko ih ima u prosjeku. “Gule” nas nemilosrdno, a da je ikakve pravde ova bi država obezbijedila da se penzionerima omogući plaćanje računa bez provizije jer su im primanja najniža”, a oni izuzetno uredne platiše, kaže Ratković. Mondo.ba