BANJALUKA, Zbog nedorečenosti zakonske regulative banke u BiH ne koriste sve mehanizme naplate duga od dužnika, a već poslije druge neuplaćene rate kredit naplaćaju od žiranta, tvrde u Udruženju prevarenih žiranata BiH.
Predsjednik ovog udruženja Jovica Cvjetković istakao je da banke veoma često, vršeći naplatu potraživanja, ne poštuju red naplate, te administrativnu zabranu aktiviraju žirantu, a da prethodnu mjenicu nisu poslali poslodavcu kod kojeg je glavni dužnik zaposlen.
– Na naše pitanje pojedinim bankama zašto dužniku ne upute administrativnu zabranu, dobili smo odgovor da to nisu u mogućnosti, jer glavni dužnik nije zaposlen. Ukoliko je dužnik zaista nezaposlen, postoji mogućnost naplate duga kroz njegovu pokretnu ili nepokretnu imovinu, kao što je to praksa svugdje u svijetu, međutim, banke kod nas sve obaveze u tom slučaju prebacuju na žiranta – istakao je Cvjetković.
On je dodao da se banke, prilikom aktiviranja administrativne zabrane žirantu, u popratnom pismu pozivaju na član 164. Zakona o izvršnom postupku u kojem se navodi da dužnik može ovlastiti poslodavca da plaća njegova potraživanja ukoliko on kasni sa otplatom.
– Dakle, dužnik, a ne žirant. Žirant može da bude dužnik samo ukoliko sud donese takvu presudu, ali uprkos tome banke žiranta tretiraju kao dužnika – tvrdi Cvjetković.
U Udruženju banaka BiH ipak ističu da najveći problem predstavlja to što žiranti prilikom potpisivanja ugovora ne pročitaju njegovu sadržinu u kojoj se jasno navodi pod kojim uslovima se naplata duga vrši od žiranta.
Izvršni sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić istakao je da žirant počinje otplaćivati kredit kada počne da kasni otplata.
– To mogu biti vrlo specifični uslovi, jer nema određenog standarda koji propisuje kada neki kredit postaje neuredan. Te uslove postavljaju banke, koje mogu propisati da se već poslije druge ili treće neuplaćene rate otplata duga može prenijeti na žiranta – istakao je Mišić.
Cvjetković je istakao da nigdje u okruženju nije zabilježen ovoliki procenat otplate kredita od strane žiranata kao što je to slučaj u BiH, te dodao da su zbog toga sve češći pozivi na ukidanje institucije žiranta.
Prema procjenama Udruženja prevarenih žiranata, oko 300.000 građana u BiH vraća tuđi kredit.
Prezaduženi
Jovica Cvjetković tvrdi da banke veoma često kredite odobravaju prezaduženim licima, te da zbog toga mnogi žiranti koji kroz mehanizam prigovora uspiju da dođu na sud imaju prednost u takvom sporu u odnosu na banku.
– Žiranti imaju prednost zbog toga što mogu dokazati da su glavni dužnici prilikom uzimanja kredita prethodno bili prezaduženi, te se postavlja pitanje kako su banke pod takvim okolnostima mogle da odobre kredit – istakao je Cvjetković. Glas Srpske
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Poštovana gospodo iz Udruženja prevarenih žiranata!
To i jeste sva poente priče poslovanja banaka, jer su samo gledale svoj interes i sposobnost žiranata, a ne glavnog dužnika-tražioca kredita, da li je kreditno sposoban.
Na hiljade kredita je upravo tako odobreno kreditno nesposobnim licima, koji su imali ”sposobne žirante”,što i jeste bio glavni cilj bankama.
Često sam na ovom forumu se zalagao i predlagao, da Agencija za ba nkarstvo ozvrši kontrolu takvim kredita i da pokrene odgovarajuće mehanizme, a pojašnjavao sam i savjetovao pojedincima, gdje god imaju takva saznanja, da obavezno podnesu krivične prijave, jer sam ja u dva slučaja tako uradio i sada mirno čekam parnični postupak.Isto tako savjetujem oštećenim gdje god imaju ovakva saznanja da uzmu svu dokumentaciju ukoliko im Banka ili MKO dozvoli da imaju na uvid i dobro pregledaju ili jednostavno da podnesu prijavu nadležnom tužilaštvu ili policiji, a da dobro proprate šta i ovi sve rade, jer i tu ima propusta ili ne odrade posao.
Pozdrav svima……