VAŠINGTON , Američka vlada signalizira da joj se ne žuri s ukidanjem plana spasavanja banaka od propasti, jer su tamošnja privreda i bankarski sistem još pod stresom.
Plan spasavanja banka od propasti pod nazivom TARP, čija primjena ističe 31. decembra ove godine, djelimično je zaslužan da spasavanje američkog finansijskog sistema, koji je prošle godine bio nadomak kolapsa. Ulijevanje velikih količina novca poreskih obveznika u velike banke, osiguravajućeg diva AIG i automobilsku industriju je, međutim, vrlo nepopularno kod američke javnosti i u Kongresu.
Bez obzira na to, američko Ministarstvo finansija ima opciju da produži primjenu tog programa do oktobra 2010. godine ukoliko u Kongresu opravda razloge za njegov nastavak i nakon 31. decembra.
“I dalje imamo vrlo oštećen sistem. Važno je da ne objavimo prerano pobjedu, te se prerano povučemo”, izjavio je američki ministar finansija Timoti Gajtner odgovarajući na pitanje da li je u planu ukidanje primjene TARP-a do kraja godine.
O sudbini tog programa sinoć je trebalo da raspravlja i senatski Odbor za bankarstvo. Za političare TARP predstavlja gorku pilulu, jer većina novca koja je iskorištena za pomoć data je finansijskim institucijama koje su i uzrokovale globalnu finansijsku krizu. Ministarstvo finansija je u redovnom kontaktu s regulatornom agencijom zaduženom za nadzor primjene TARP-a, čiji funkcioneri priznaju da sav novac poreskih obveznika odobren za spas finansijskih institucija neće biti u potpunosti i vraćen.
“Krajnje je nevjerovatno da će poreski obveznici vidjeti potpuni povrat svojih ulaganja u TARP”, navodi se u svjedočenju Nila Barofskija, posebnog inspektora tog programa, pripremljenom za sjednicu senatskog Odbora za bankarstvo.
U svom svjedočenju Barofski se požalio i da pristup Ministarstva finansija prema javnoj odgovornosti i dalje izaziva znatnu frustraciju. Napominje da je već nekoliko puta zatražio od Ministarstva da objavi više informacija o tome kako banke koriste novac iz TARP-a.
Prošle sedmice 29 republikanaca i demokrata iz Senata pisalo je Gajtneru tražeći da obustavi primjenu TARP-a krajem godine. Smatraju da se taj novac koristi na načine koje Kongres nije razmatrao.
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da je finansijski sektor, iako je stabilniji, i dalje ranjiv. Problemi s otplatama hipotekarnih kredita i dalje rastu, očekuje se da će nezaposlenost ostati visoka još mjesecima, a banke i dalje imaju lošu imovinu u svojim bilansima. Tržište komercijalnih nekretnina, pak, predstavlja znatnu prijetnju za male banke, a broj njihovih stečajeva se još ne smanjuje.
Mnogi ekonomisti upozoravaju da je oporavak privrede prespor i da će ona ponovo utonuti u recesiju. I Gajtner je pred članovima Odbora za finansijske usluge donjeg doma Kongresa ocijenio da je prerano da se objavi pobjeda. Nakon Gajtnerovog saslušanja predsjednik tog odbora Barni Frenk rekao je da program TARP treba da bude nastavljen.
Program TARP
Američki Kongres odobrio je TARP u oktobru 2008. godine na zahtjev tadašnjeg predsjednika SAD Džordža Buša u jeku finansijske krize. Bušova administracija u početku je govorila da će taj novac biti potrošen na otkup loše imovine finansijskih institucija, ali se on od početka koristi i za spasavanje automobilske industrije, te za sticanje vlasničkih prava države u bankama i AIG-u.
Prema posljednjem izvještaju Ministarstva finansija o korištenju novca iz TARP-a, to ministarstvo odobrilo je 443,8 milijardi dolara, a banke su do sada otplatile 70,3 milijarde primljene pomoći, te otprilike 9,4 milijarde na ime dividendi i kamata.