Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    „Glovo“ se pere od rada na crno i keš isplata

    7. Juna 2025. — 10:00

    Neće da voze smeće jer im nije odobreno poskupljenje od 25 odsto

    6. Juna 2025. — 15:33

    Bolje raditi u opštini, nego u Vladi

    6. Juna 2025. — 14:18

    Srpska platila Serdarovu 58,6 miliona, a inspektor zabranio kopanje rude

    6. Juna 2025. — 13:35
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Evropa se vraća nuklearnoj energiji

    2. Juna 2025. — 12:12

    Uvoz struje u BiH za godinu dana skočio čak 518,2 odsto

    2. Juna 2025. — 09:09

    Dodatnih 88 miliona evra za investicije u zelenoj tranziciji

    30. Maja 2025. — 13:58

    Profitabilnost solarnih elektrana pala na istorijski minimum

    27. Maja 2025. — 08:13

    ECB osmi put zaredom smanjuje kamate, BiH nijednom

    7. Juna 2025. — 11:54

    Devizne rezerve na kraju aprila povećane na 17,08 milijardi KM

    6. Juna 2025. — 16:30

    Mikrokreditne organizacije zaradile 11 miliona KM

    6. Juna 2025. — 15:57

    Ukupni dug Srpske 6,688 milijardi KM

    5. Juna 2025. — 13:39

    „Eastcode“ povećao vlasništvo u „Veleprehrani“  

    30. Maja 2025. — 10:24

    „Atlantik“ novom milionskom emisijom obveznica vraća stari dug

    28. Maja 2025. — 13:26

    Promet akcijama “Veleprehrane” vrijedan 126.100 KM

    26. Maja 2025. — 14:23

    Oštar pad Vol Strita

    22. Maja 2025. — 11:03

    Tržište automobila u BiH: Cijene skaču, a vozila nema na stanju

    7. Juna 2025. — 14:02

    Vlada FBiH produžila mjeru ‘zaključavanja’ cijena za 65 proizvoda

    2. Juna 2025. — 16:26

    Još jedan proizvod se povlači iz dm prodavnica

    2. Juna 2025. — 13:44

    Čak 77 odsto Crnogoraca odjeću kupovalo preko interneta

    2. Juna 2025. — 10:17

    Norveška uvodi turističku taksu

    8. Juna 2025. — 10:14

    Ljetovanje iz snova: Sedam noćenja za 100 evra

    7. Juna 2025. — 10:52

    Jedno od omiljenih ljetovališta u Crnoj Gori počinje da naplaćuje ulaz

    6. Juna 2025. — 14:46

    Za četiri mjeseca Banjaluku posjetilo preko 35.000 turista

    6. Juna 2025. — 13:23

    Rast BDP-a Republike Srpske usporio na 1,5 odsto u prvom kvartalu

    3. Juna 2025. — 16:15

    Evropa se vraća nuklearnoj energiji

    2. Juna 2025. — 12:12

    Uvoz struje u BiH za godinu dana skočio čak 518,2 odsto

    2. Juna 2025. — 09:09

    Dodatnih 88 miliona evra za investicije u zelenoj tranziciji

    30. Maja 2025. — 13:58
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Kako je Starbucks osvojio kupce trikom od četiri dolara

    8. Juna 2025. — 14:24

    Ljetovanje iz snova: Sedam noćenja za 100 evra

    7. Juna 2025. — 10:52

    Musk izgubio 34 milijarde dolara u jednom danu

    7. Juna 2025. — 09:02

    Poznata modna kuća zatvara trgovine

    31. Maja 2025. — 09:04

    Proizvođač pelena Pampers otpušta 7.000 ljudi

    6. Juna 2025. — 14:03

    Raspoloženje u njemačkoj stanogradnji poboljšano, ali i dalje na niskom nivou

    6. Juna 2025. — 11:50

    Moguće povećanje minimalne satnice u Njemačkoj sve je bliže

    6. Juna 2025. — 08:14

    OECD smanjio prognozu rasta svjetske ekonomije

    5. Juna 2025. — 09:02
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Banke i kladionice pokušale da sruše Zakon o komunalnim naknadama

Banke i kladionice pokušale da sruše Zakon o komunalnim naknadama

Dejan TovilovićDejan Tovilović7. Oktobra 2024. — 14:342 komentara4 minute čitanja
FOTO: CBBIH

TREBINJE – Banke u Bosni i Hercegovini zaradile su u prvoj polovini ove godine preko 460 miliona maraka, a značajan dio te dobiti dolazi iz naknada i provizija koje naplaćuju od građana.  

Međutim, kada lokalne zajednice u kojima posluju, njima zaračunaju pojedine namete,  žale se na diskriminaciju, povredu prava i sloboda iz evropskih konvencija.

Tako je „Raiffeisen banka“ iz Sarajeva pokušala pred Ustavnim sudom Republike Srpske da obori Zakon o komunalnim taksama kao i Odluku o komunalnim taksama koju je donijela Skupština grada Trebinja, žaleći se da je pretjerano visoka i da za nju ne postoji zakonsko uporište.

Banke godišnje treba da plate naknadu od 10.000 KM

Iznos komunalne takse za isticanje reklama i natpisa u Trebinju se u poslednjih nekoliko godina više puta mijenjao, a prema zadnjoj odluci banke koje posluju u ovom gradu, po ovom osnovu treba da plate godišnji namet od 10.000 KM. Prethodnim odlukama to je bilo 30.000 KM.

U ovoj stranoj banci su smatrali da nisu propisani realni kriterijumi, niti se kod odmjeravanja takse ima u vidu ekonomska snaga onoga ko je u obavezi da je plaća.

„U konkretnom slučaju radi o diskriminatorski postavljenom principu favorizovanja pojedinaca zavisno od djelatnosti koju poslovni subjekt obavlja.  Ovaj kriterijum ne može biti jedini od kojeg zavisi visina osporene godišnje komunalne takse, već se mora uzeti u obzir i područje grada, odnosno lokacija na kojoj se djelatnost obavlja, zatim veličina natpisa i slično“, naveli su iz „Raiffeisena“ u svojoj apelaciji.

Tvrdili su da je zbog svega došlo do nesrazmjernog opterećenja i do povrede njihovih imovinskih prava zaštićenih Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Međutim, oni koji su donosili zakon, kao i odluku koja se pokušala osporiti, nisu bili takvog mišljenja.

Sud: Pravo lokalnih zajednica je da naplaćuju ovu naknadu

U Narodnoj skupštini Republike Srpske su istakli da je zakonom jasno propisano ko su obveznici i koje su to vrste komunalnih taksi, koji su rokovi plaćanja kao i ko od istih može biti oslobođen.

Dodali su i da su jasno utvrđeni i ostali elementi koji utiču na visinu komunalne takse, te da je sve to u skladu sa načelom vladavine prava.

Sličan odgovor stigao je i iz Grada Trebinje.

„Zakon je propisao mogućnost utvrđivanja različite visine komunalne takse, bez određenog minimuma i maksimuma, kao i mogućnost korišćenja različitih kriterijuma ne obavezujući donosioca odluke da koristi svaki ili samo jedan kriterijum kao mjerodavan za utvrđivanje pojedinačne visine komunalne takse“, naveli su oni u svom odgovoru.

Ustavni sud, koji je odbio prijedlog banke, podsjeća na pravo lokalnih zajednica da naplaćuju ovu vrstu naknade i navodi da ona ne utiče na slobodno privređivanje.

Takođe, podsjeća i da je Skupština grada Trebinje prošle godine izmijenila svoju odluku, proširila opseg i dodala dodatne djelatnosti za koje se pojavila obaveza plaćanja.

Godišnji prihod od komunalne takse 1,8 miliona KM

„Sud je utvrdio da je Skupština grada Trebinja bila ovlašćena da donese osporenu odluku kojom su utvrđeni vrsta, visina, rokovi, način plaćanja i oslobađanje od plaćanja komunalne takse. Komunalna taksa je izvorni prihod jedinice lokalne samouprave, koju, u skladu sa zakonom, uređuje skupština jedinice lokalne samouprave“, zaključak je suda.

Tvrdnje banke o povredi Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kao i diskriminaciju je ocijenio paušalnim i ničim obrazloženim.

Prema posljednjim podacima, Grad Trebinje na godišnjem nivou od komunalne takse u budžet prikupi oko 1,8 miliona maraka.

Pokušaja da se naplata naknade ospori bilo je i ranije. U junu ove godine, sud je odbio i kladionice „Mozzart“ koje su se žalile po istom osnovu.

Međutim, neke lokalne zajednice prekoračile su granicu svojih nadležnosti pa im je sud osporio naplatu komunalne naknade.

Podsjećamo na slučaj iz Šipova, gdje lokalna skupština na čelu sa SNSD-ovim načelnikom Milanom Kovačem prekršila Ustav tako što su za preduzeća koja nisu registrovana na teritoriji ove opštine imali 16 puta veću taksu u odnosu na ostale.

Proces pred Ustavnim sudom Republike Srpske pokrenula je “Crvena apoteka” iz Mrkonjić Grada. Oni su za isticanje poslovnog imena na svojoj poslovnici u Šipovu morali da plate godišnju taksu od 8.000 maraka, dok je za sve druge apoteke sa sjedištem na teritoriji opštine ta taksa 16 puta manja, odnosno 500 maraka.

Supermarketi koji su dio nekog trgovinskog lanca plaćali su opštinsku taksu za isticanje imena od 5.000 maraka, dok su domaći trgovci za tako nešto izdvajali tek 500 KM.

CAPITAL: Dejan Tovilović

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
komunalna taksa raiffeisen bank trebinje Zakon o komunalnim taksama RS
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakU BiH utrostručena vrijednost uvoza zlata
Sljedeći članak Još jedna kompanija od danas leti iz Tuzle

Povezani članci

Capital teme 04 minute čitanja

Drašković traži od RS raskid ugovora o privatizaciji Industrije alata i 31 milion KM

Capital teme 03 minute čitanja

Završio na sudu jer je pokušao da spriječi nezakonito kopanje uglja

2 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

  1. Džeronimo 8. Oktobra 2024. 09:48

    Capital, trebali ste pročitati Odluku o komunalnim taksama i predstaviti kako je napisana.
    Braniti stav neke banke nije popularno, ali su u pravu – diskriminatorno je po djelatnosti.
    Npr. Trgovački lanac plaća 40.000 KM, a trgovački centar ili supermarket plaća 1.500 KM. Jedno je favorizovati lokalno, drugo je biti bezobrazan u tome.
    Propisali su i 50.000 KM za ERS, ako bi se oglasio, ili 30.000 KM za HET, ali njih to svakako ne boli.
    Ljudska prava nisu narušena, to je sigurno.

    Odgovori
  2. Ipak se okreće 8. Oktobra 2024. 12:00

    Sreća pa kod nas oduvijek postoji rješenje i za ovakve probleme. Podmite se odgovarajuće strukture, lokalna skupština (po nalogu) zarad “brige o privrednim subjektima” preispita svoju prvobitnu odluku i problem riješen! Na stranu što se tu, po pravilu, najčešće radi o interesima onih koji na grbači naroda ostvaruju ekstra profit, prilično jednostavno se nađe zajednički jezik…i interes!

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

„Glovo“ se pere od rada na crno i keš isplata

7. Juna 2025. — 10:0002 minute čitanja

U demantiju kojim se malo toga demantuje, a većina potvrđuje, španska kompanija je nezadovoljna načinom na koji je njihov rad predstavljen u javnosti, pa im je fokus bio da svoju ulogu svedu na što manji nivo.

Neće da voze smeće jer im nije odobreno poskupljenje od 25 odsto

6. Juna 2025. — 15:33

Bolje raditi u opštini, nego u Vladi

6. Juna 2025. — 14:18

Srpska platila Serdarovu 58,6 miliona, a inspektor zabranio kopanje rude

6. Juna 2025. — 13:35

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti