Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Berbić: Vozače iz BiH u EU tretiraju kao migrante

    12. Februara 2026. — 19:10

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    „Nikad u minusu“: Od sezonskog radnika do direktora poznate mljekare i vlastitog biznisa

    18. Februara 2026. — 19:00

    Poreska uprava otpisala 142 miliona KM duga

    18. Februara 2026. — 16:15

    Banke u Srpskoj povećale zaradu na 267 miliona KM

    18. Februara 2026. — 14:48

    Pročitajte zašto je Vrhovni sud RS ukinuo oslobađajuću presudu Džombiću

    18. Februara 2026. — 13:36
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    MOL uskoro počinje sa isporukom nafte putem Janafa

    17. Februara 2026. — 11:07

    Evropa u novoj gasnoj klopci

    17. Februara 2026. — 10:31

    Padavine i podzemne vode usporavaju gradnju “HE Dabar”

    13. Februara 2026. — 10:35

    Gazprom pronašao nalazište nafte, najveće u posljednjih 30 godina

    12. Februara 2026. — 09:50

    Hoće li BiH ovog proljeća ući u SEPA

    18. Februara 2026. — 09:43

    Najveći talas bankarskih spajanja u Evropi

    17. Februara 2026. — 09:24

    Vlada se pohvalila likvidnošću pa krenula u zaduženje od 60 miliona

    16. Februara 2026. — 11:53

    ECB povukao potez kojim će ojačati ulogu eura

    15. Februara 2026. — 15:01

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Nakon Temua, Evropska komisija istražuje Shein

    18. Februara 2026. — 14:01

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Švedska daje na čuvanje pet ostrva

    18. Februara 2026. — 16:17

    Trend kratkih putovanja u porastu u Evropi

    18. Februara 2026. — 12:29

    Ryanair ukida brojne evropske letove zbog visokih poreza

    18. Februara 2026. — 11:16

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Ako pada transport, tone i privreda

    18. Februara 2026. — 07:41

    MOL uskoro počinje sa isporukom nafte putem Janafa

    17. Februara 2026. — 11:07

    Evropa u novoj gasnoj klopci

    17. Februara 2026. — 10:31

    Plastenička proizvodnja sve češći izbor poljoprivrednika u Republici Srpskoj

    14. Februara 2026. — 08:02
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Švedska daje na čuvanje pet ostrva

    18. Februara 2026. — 16:17

    Ostrvo traži nove stanovnike: Nudi kuću, 18.000 evra…

    16. Februara 2026. — 09:02

    Ova je pizza pod zaštitom UNESCO-a: Znate li po čemu se razlikuje?

    15. Februara 2026. — 13:02

    Cijene čokolade naglo rastu na Dan zaljubljenih, marketinški trik ili nešto drugo

    14. Februara 2026. — 12:02

    Amazon izgubio 450 milijardi dolara tržišne vrijednosti u samo devet dana

    18. Februara 2026. — 08:16

    U njemačkoj industriji ugašeno 124 hiljade radnih mjesta

    17. Februara 2026. — 14:24

    Cijena nafte blago pala, fokus na pregovorima 

    16. Februara 2026. — 09:45

    Bitkoin prešao 70 hiljada dolara dok se inflacija hladi

    15. Februara 2026. — 14:02
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Banke i kladionice pokušale da sruše Zakon o komunalnim naknadama

Banke i kladionice pokušale da sruše Zakon o komunalnim naknadama

Dejan TovilovićDejan Tovilović7. Oktobra 2024. — 14:342 komentara4 minute čitanja
FOTO: CBBIH

TREBINJE – Banke u Bosni i Hercegovini zaradile su u prvoj polovini ove godine preko 460 miliona maraka, a značajan dio te dobiti dolazi iz naknada i provizija koje naplaćuju od građana.  

Međutim, kada lokalne zajednice u kojima posluju, njima zaračunaju pojedine namete,  žale se na diskriminaciju, povredu prava i sloboda iz evropskih konvencija.

Tako je „Raiffeisen banka“ iz Sarajeva pokušala pred Ustavnim sudom Republike Srpske da obori Zakon o komunalnim taksama kao i Odluku o komunalnim taksama koju je donijela Skupština grada Trebinja, žaleći se da je pretjerano visoka i da za nju ne postoji zakonsko uporište.

Banke godišnje treba da plate naknadu od 10.000 KM

Iznos komunalne takse za isticanje reklama i natpisa u Trebinju se u poslednjih nekoliko godina više puta mijenjao, a prema zadnjoj odluci banke koje posluju u ovom gradu, po ovom osnovu treba da plate godišnji namet od 10.000 KM. Prethodnim odlukama to je bilo 30.000 KM.

U ovoj stranoj banci su smatrali da nisu propisani realni kriterijumi, niti se kod odmjeravanja takse ima u vidu ekonomska snaga onoga ko je u obavezi da je plaća.

„U konkretnom slučaju radi o diskriminatorski postavljenom principu favorizovanja pojedinaca zavisno od djelatnosti koju poslovni subjekt obavlja.  Ovaj kriterijum ne može biti jedini od kojeg zavisi visina osporene godišnje komunalne takse, već se mora uzeti u obzir i područje grada, odnosno lokacija na kojoj se djelatnost obavlja, zatim veličina natpisa i slično“, naveli su iz „Raiffeisena“ u svojoj apelaciji.

Tvrdili su da je zbog svega došlo do nesrazmjernog opterećenja i do povrede njihovih imovinskih prava zaštićenih Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Međutim, oni koji su donosili zakon, kao i odluku koja se pokušala osporiti, nisu bili takvog mišljenja.

Sud: Pravo lokalnih zajednica je da naplaćuju ovu naknadu

U Narodnoj skupštini Republike Srpske su istakli da je zakonom jasno propisano ko su obveznici i koje su to vrste komunalnih taksi, koji su rokovi plaćanja kao i ko od istih može biti oslobođen.

Dodali su i da su jasno utvrđeni i ostali elementi koji utiču na visinu komunalne takse, te da je sve to u skladu sa načelom vladavine prava.

Sličan odgovor stigao je i iz Grada Trebinje.

„Zakon je propisao mogućnost utvrđivanja različite visine komunalne takse, bez određenog minimuma i maksimuma, kao i mogućnost korišćenja različitih kriterijuma ne obavezujući donosioca odluke da koristi svaki ili samo jedan kriterijum kao mjerodavan za utvrđivanje pojedinačne visine komunalne takse“, naveli su oni u svom odgovoru.

Ustavni sud, koji je odbio prijedlog banke, podsjeća na pravo lokalnih zajednica da naplaćuju ovu vrstu naknade i navodi da ona ne utiče na slobodno privređivanje.

Takođe, podsjeća i da je Skupština grada Trebinje prošle godine izmijenila svoju odluku, proširila opseg i dodala dodatne djelatnosti za koje se pojavila obaveza plaćanja.

Godišnji prihod od komunalne takse 1,8 miliona KM

„Sud je utvrdio da je Skupština grada Trebinja bila ovlašćena da donese osporenu odluku kojom su utvrđeni vrsta, visina, rokovi, način plaćanja i oslobađanje od plaćanja komunalne takse. Komunalna taksa je izvorni prihod jedinice lokalne samouprave, koju, u skladu sa zakonom, uređuje skupština jedinice lokalne samouprave“, zaključak je suda.

Tvrdnje banke o povredi Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kao i diskriminaciju je ocijenio paušalnim i ničim obrazloženim.

Prema posljednjim podacima, Grad Trebinje na godišnjem nivou od komunalne takse u budžet prikupi oko 1,8 miliona maraka.

Pokušaja da se naplata naknade ospori bilo je i ranije. U junu ove godine, sud je odbio i kladionice „Mozzart“ koje su se žalile po istom osnovu.

Međutim, neke lokalne zajednice prekoračile su granicu svojih nadležnosti pa im je sud osporio naplatu komunalne naknade.

Podsjećamo na slučaj iz Šipova, gdje lokalna skupština na čelu sa SNSD-ovim načelnikom Milanom Kovačem prekršila Ustav tako što su za preduzeća koja nisu registrovana na teritoriji ove opštine imali 16 puta veću taksu u odnosu na ostale.

Proces pred Ustavnim sudom Republike Srpske pokrenula je “Crvena apoteka” iz Mrkonjić Grada. Oni su za isticanje poslovnog imena na svojoj poslovnici u Šipovu morali da plate godišnju taksu od 8.000 maraka, dok je za sve druge apoteke sa sjedištem na teritoriji opštine ta taksa 16 puta manja, odnosno 500 maraka.

Supermarketi koji su dio nekog trgovinskog lanca plaćali su opštinsku taksu za isticanje imena od 5.000 maraka, dok su domaći trgovci za tako nešto izdvajali tek 500 KM.

CAPITAL: Dejan Tovilović

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
komunalna taksa raiffeisen bank trebinje Zakon o komunalnim taksama RS
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakU BiH utrostručena vrijednost uvoza zlata
Sljedeći članak Još jedna kompanija od danas leti iz Tuzle

Povezani članci

Capital teme 02 minute čitanja

„Nikad u minusu“: Od sezonskog radnika do direktora poznate mljekare i vlastitog biznisa

NOVOSTI 01 minuta čitanja

Američki “Sajber net” planira otvaranje frime u Srpskoj

2 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

  1. Džeronimo 8. Oktobra 2024. 09:48

    Capital, trebali ste pročitati Odluku o komunalnim taksama i predstaviti kako je napisana.
    Braniti stav neke banke nije popularno, ali su u pravu – diskriminatorno je po djelatnosti.
    Npr. Trgovački lanac plaća 40.000 KM, a trgovački centar ili supermarket plaća 1.500 KM. Jedno je favorizovati lokalno, drugo je biti bezobrazan u tome.
    Propisali su i 50.000 KM za ERS, ako bi se oglasio, ili 30.000 KM za HET, ali njih to svakako ne boli.
    Ljudska prava nisu narušena, to je sigurno.

    Odgovori
  2. Ipak se okreće 8. Oktobra 2024. 12:00

    Sreća pa kod nas oduvijek postoji rješenje i za ovakve probleme. Podmite se odgovarajuće strukture, lokalna skupština (po nalogu) zarad “brige o privrednim subjektima” preispita svoju prvobitnu odluku i problem riješen! Na stranu što se tu, po pravilu, najčešće radi o interesima onih koji na grbači naroda ostvaruju ekstra profit, prilično jednostavno se nađe zajednički jezik…i interes!

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

„Nikad u minusu“: Od sezonskog radnika do direktora poznate mljekare i vlastitog biznisa

18. Februara 2026. — 19:0002 minute čitanja

SARAJEVO – Želja da odradi sezonski posao i zaradi novac za more dovela ga je…

Poreska uprava otpisala 142 miliona KM duga

18. Februara 2026. — 16:15

Banke u Srpskoj povećale zaradu na 267 miliona KM

18. Februara 2026. — 14:48

Pročitajte zašto je Vrhovni sud RS ukinuo oslobađajuću presudu Džombiću

18. Februara 2026. — 13:36

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.