VAŠINGTON, Američki predsjednik Barak Obama predložio je uvođenje naknade za odgovornost za finansijsku krizu, kako bi natjerao 50 velikih banaka i drugih finansijskih institucija da poreskim obveznicima vrate dio novca, kojim im je država pomogla da se spasu od kolapsa tokom globalne finansijske krize.
“Odlučan sam da vratim svaki cent koji se duguje američkim građanima. Ako su te kompanije u dovoljno dobroj formi da sebi mogu priuštiti ogromne bonuse, onda su svakako u dovoljno dobroj formi da mogu vratiti svaki novčić poreskim obveznicima”, naglasio je Obama.
On je dodao da je njegova odlučnost da postigne taj cilj samo pojačana izvještajima o ogromnim profitima i sramotnim bonusima koji se dijele upravo u onim kompanijama koje zahvalnost za svoje postojanje duguju američkom narodu koji se još nije oporavio i koji se i dalje suočava s ozbiljnim teškoćama zbog recesije.
Predsjednik SAD ovim potezom želi da se distancira od Wall Streeta u trenutku kada se u javnosti sve glasnije čuju protesti zbog ogromih bonusa koji se dijele u bankama, u vrijeme kada se zemlja suočava sa dvocifrenom stopom nezaposlenosti. Mjerom koju je Obama predložio trebalo bi da bude nadoknađen dio od oko 700 milijardi dolara koji su iz budžeta isplaćeni kao pomoć bankama u okviru programa TARP, čiji je inicijator bio Obamin prethodnik Džordž Buš. Obamina administracija očekuje da prikupi 90 milijardi dolara tokom deset godina i smatra da će pokriti sve troškove TARP-a, iako se oni trenutno procjenjuju na 117 milijardi. Naknada bi iznosila 0,15 odsto godišnje na pasivu, odnosno dugovanja firmi, osim osiguranih depozita, a primjenjivala bi se na banke, osiguravajuće kuće i druge finansijske kompanije s imovinom od najmanje 50 milijardi dolara. Oko 60 odsto te naknade ubiralo bi se od deset najvećih finansijskih kuća u SAD, uključujući Bank of America, Citigroup, Goldman Sachs, JPMorgan Chase i Morgan Stanley.
Zahvaljujući profitu koji je počeo da pristiže kada su se tržišta oporavila, tokom prošle godine, neke od banaka su uspjele da vrate Vladi novac. One, međutim, neće biti pošteđene plaćanja naknade, kao što neće biti pošteđene ni one kompanije koje nisu dobile sredstva iz TARP-a, ali su se okoristile o stabilnost koju je on donio američkoj privredi.
Analitičari kažu da će nova naknada opteretiti finansijki sektor, ali da će udar umanjiti činjenica da će sredstva biti sakupljana u narednih deset godina.
Obamina akcija uslijedila je u vrijeme kada pred kongresnom istražnom komisijom zaduženom da ispita uzroke globalne finansijske krize svjedoče direktori najvećih američkih banaka. Oni su prvog dana saslušanja branili praksu dijeljenja ogromnih bonusa bankarskim rukovodiocima, ali su ipak priznali da su neophodne izvjesne promjene u regulisanju bankarskog tržišta.
Detalji novog programa još nisu poznati, a biće objelodanjeni početkom februara, kada Obama bude predložio budžet za fiskalnu 2011. godinu.
Banke će biti primorane da vrate dug
