ZAGREB – Bankama će u ovoj godini dobit u dobroj mjeri “pojesti” rezervacije za kredite koje su odobravale Agrokoru. 
Nakon 2015. godine kada su rezervacije za „švajcarce“ gurnule banke u gubitak od 4,7 milijardi kuna, čini se da poslije bogate 2016. godine slijedi još jedna mršava godina za bankarski sektor koji je u Hrvatskoj do te 2015. godine stalno, čak i u vrijeme globalne krize, bilježio visoke dobiti.
Na kraju bi dvije najlošije godine za hrvatske banke, od bankarske krize 1998. godine, mogle biti one koje nije proizveo slom svjetske ekonomije nego domaće prilike, odobravanje velikog broja kredita u „švajcarcima“ i kriza u najvećoj hrvatskoj kompaniji.
Ali, dok je javnost u prvom slučaju svaki dan bila zasipana procjenama i izračunima banka koliki će u 2015. godini biti njihov gubitak zbog konverzije „švajcarca“ i to od trenutka kada je zakon donesen krajem 2014. godine, sada su banke znatno zakopčanije kad je u pitanju slična procjena za kredite Agrokoru koje moraju procijeniti kao nenaplative.
Ni u jednom ni u drugom slučaju rezervacija naravno ne znači da su banke dužne staviti dodatni novac sa strane, nego u svojim knjigama na osnovi lošeg kredita zavedu stanje kao da se kredit prema kojem se rezervira neće naplatiti, kao da je taj novac izgubljen.
Kolike su rezervacije bankarskog sektora za loše kredite prema Agrokoru, odnosno firmama iz sastava koncerna, ali i prema dobavljačima koji su povezani s tim koncernom, od kojih su neki zatražili predstečajni postupak, podatak je koji se ne može dobiti ni u Hrvatskoj narodnoj banci, uz objašnjenje da se radi bankarske tajne, jer je u pitanju jedan klijent – Agrokor – podaci ne mogu dati. S druge strane, u slučaju “švajcarca” radilo se o više banaka i nekoliko tisuća klijenata pa su ti podaci stalno bili objavljivani. Prema podacima koje smo dobili od HNB-a ispravak vrijednosti, odnosno troškovi rezervacije zbog franaka, bili su oko 6,9 milijardi kuna.
Očekivani izostanak dobiti banaka zbog porasta ispravaki vrijednosti njihovih potraživanja povezanih s koncernom Agrokor procjenjuje se na oko 1,3 posto BDP-a, što je oko 4,5 milijardi kuna. Tako bi, uslovno rečeno, gubitak banka barem u ovoj godini zbog krize u Agrokoru mogao dostići 65 posto iznosa koji su tvrdili da gube zbog „švajcarca“. SEEbiz
