BEOGRAD, Iako je poslije devet mjeseci Narodna banka intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu kako bi ublažila prekomjerne oscilacije, bankari očekuju stabilan kurs.
Oni su uvjereni da će doći do smirivanja kursa i da se neće desiti prekomjerne oscilacije. Tako Slavko Carić, predsjednik Izvršnog odbora „Erste banke“ očekuje da će pritisak na evro biti smanjen od 10. decembra i dodaje da će do kraja godine kurs iznositi oko 94 dinara za evro.
„Jučerašnjom intervencijom NBS na međubankarskom devizom tržištu uvidjeli smo da se centralna banka ne libi da interveniše kada je to potrebno, a svi znamo da ona ima dovoljno sredstava da to uradi. Perspektiva je mnogo bolja nego što je bila u decembru 2008, a i devizne rezerve su veće“, kaže on.
Carić navodi da nas „do kraja godine očekuje veći priliv deviza iz inostranstva, i to po više osnova. Dobar dio će otići i u bankarski sektor za povećanje likvidnosti banaka. Takođe sezonski, u ovo doba godine veći je priliv novca od naših ljudi iz inostranstva, što može pozitivno da utiče na kurs“.
„Izvjesnih fluktuacija će svakako biti, ali ne treba očekivati velike promjene. Narodna banka je sa svoje strane pokazala da prati dešavanja na domaćem tržištu i uključuje se kad god je neophodno da uspostavi ravnotežu između ponude i tražnje“, smatra Sonja Miladinovski, član Izvršnog odbora „Sosijete ženeral banke“.
Da je do pada vrijednosti dinara došlo uslijed neusklađenosti ponude i tražnje potvrđuje i Zoran Petrović, potpredsjednik Izvršnog odbora „Rajfajzen banke“. On ukazuje na to da su veća tražnja privrede za evrom i nekih banaka praćene nedostatkom priliva evra na tržište.
„Teško je očekivati na kratak rok da će biti nekih značajnijih privatizacija, stranih investicija i pojačane kreditne aktivnosti. To znači da će izostati i jači priliv evra. Zbog toga očekujemo da će likvidnost na deviznom tržištu biti i u narednom periodu slaba i praćena fluktuacijama kursa. Naša je procjena da će zbog slabe agregatne tražnje u sledećoj godini kurs dinara biti stabilan, uz povremene oscilacije“, naglašava Petrović.
Decembar je, inače, jmesec kada kompanije isplaćuju dugovanja prema svojim dobavljačima, plaćaju obaveze prema inostranstvu, što uz nabavku energenata koja je u toku, zahtjeva veću količinu deviza.
Među nekoliko većih kompanija za koje su poslednjih dana banke kupovale devize za plaćanje uvoza, ali i servisiranja finansijskih obaveza prema inostranstvu, kako piše Blic, jesu Srbijagas i NIS. Očekuje se i da će Telekom imati obavezu vraćanja rate, pa samim tim da će biti povećane tražnje za devizama narednih dana.
Izvjesnih obaveza prema inostranstvu imale su i pojedine banke, koje su takođe prethodnog dana kupovale devize.B92
