BEOGRAD, Banke u Srbiji navode da će većim iznosima kredita podržati proizvodnju za izvoz, ali od države traže da obezbijedi efikasniju naplatu dospjelih potraživanja.
Bankari su na okruglom stolu magazina Bankar, posvećenom Bečkom sporazumu o kreditnoj izloženosti banaka u Srbiji čiji su osnivači inostrane banke, istakli da je taj sporazum, kao vanredna mjera u vrijeme ekonomske krize, imao veliki značaj za privredu.
Bečki sporazum, potpisan krajem marta prošle godine, predviđao je da banke u 2009. godini, kada je za naplatu dospijevalo oko četiri milijarde evra privatnog inostranog duga, ne smanjuju ukupni iznos kredita u Srbiji u odnosu na 2008. godinu.
Prošle nedelje je na skupu bankara u Beču ocijenjeno da su poslije blagog oporavka srpske privrede stvoreni uslovi da se od aprila ove godine postepeno i do 20 odsto smanji kreditna izloženost banaka.
Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić rekao je da za sada banke ne planiraju da iskoriste tu mogućnost, ali da je dogovorom u Beču smanjena neizvjesnost šta će se događati od maja 2011. godine, kad ističe kreditni aranžman Srbije sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).
Jelašić je naglasio da je u 2009. godini, zahvaljući zadržavanju istog iznosa kreditnih plasmana banaka, država povećala svoja zaduženja sa 50 miliona evra na jednu milijardu evra, a privreda se dodatno zadužila za 900 miliona evra.
Građani su, kako je rekao guverner, bili oprezni u zaduživanju i prošle godine nisu uvećavali dug prema bankama, koji je ukupno iznosio oko 4,3 milijarde evra, od čega su 3,4 milijarde obračunate u stranoj valutu.
On je kazao da je Bečki sporazum prošle godine bio neophodan, jer je na naplatu dospijevalo oko četiri milijarde evra privatnog duga (prekogranični krediti) i postojala je opasnost da banke povuku sva ta sredstva, što bi ugrozilo kurs, uticalo na inflaciju, ali i ugrozilo makroekonomsku stabilnost.
Govoreći o efektima Bečkog sporazuma, Jelašić je ocijenio da nema sumnje da je taj sporazum unio sigurnost i doprinio pozitivnim ekonomskim trendovima u prošloj godini.
“Bečka inicijativa” doprinijela je da pad BDP-a u prošloj godini bude manji od projekcija MMF-a i NBS-a, da budžetski deficit bude 0,3 odsto manji od planiranog i da kroz subvencionisane kredite za privredu i gradjane bude plasirano oko 1,1 milijardi evra, podsjetio je Jelašić.
Guverner je naveo da u ovom momentu adekvatnost kapitala domaćih banaka iznosi 19 odsto, što je sedam odsto više od zakonom propisanom minimuma, i ukazao da to znači da banke u ovom momentu imaju dva puta više kapitala nego što iznosi nivo nenaplativih potraživanja, odnosno teško naplativih kredita sa docnjom dužom od 90 dana.
Državni sekretar u Ministarstvu finansija Slobodan Ilić je ocijenio da će banke biti opreznije u izboru klijenata kojima će odobravati pozajmice, jer je povećan broj dužnika koji na vrijeme ne izmiruju svoje obaveze. On je dodao se može očekivati da će u 2010. godini neke banke biti spojene, kao i da će 5. marta biti potpisan sporazum sa Novom kreditnom bankom iz Maribora o dokapitalizaciji kragujevačke Kredi banke.
“Odlučeno je i da Pančevačka banka bude pripojena Poštanskoj štedionici, a radi se i studija o opravadanosti pretvaranja Srpske banke u razvojnu banku”, rekao je Ilić.
Vlada Srbije i NBS, prema njegovim riječima, pripremaju nove antikrizne mjere, kojima će biti omogućeno da se smanjenjem obavezne rezerve banaka obezbijedi više kredita privredi. Najvažnije je, kako je naglasio, da se banke stimulišu da što više kredita odobravaju u dinarima.
Predsjednica Izvršnog odbora Inteza banke Draginja Đurić je izrazila sumnju da će postojati interes preduzeća da se dugoročno zadužuju u domaćoj valutu, prije svega zbog visoke cijene tih pozajmica.
Đurićeva je naglasila i da će povećanje porftolia dinarskih kredita u bankama zavisiti i od Vladinih mjera koje bi trebalo da umanje rizik banaka. Na pitanje kolike su sada kamatne stope na dinarske kredite koji se odobravaju na pet godina, ona kaže da sve zavisi od klijenta do klijenta, ali da se one kreću u rasponu između 10 i 12 odsto godišnje, uzimajući u obzir i kretanje inflacije.
Ona kaže da će poslovne banke biti spremne da odobravaju dinarske kredite sa rokom otplate do godinu dana, ali ne i na duže, jer će biti teško da procjene visinu kamatne stope na kredite sa dužim periodom ročnosti.
Đurić kaže da je dinarska likvidnost banaka evidentna, da postoji zainteresovanost građana i privrede i da treba očekivati veću tražnju za dinarskim kreditima.
Ona je naglasila da će i od kretanja kursa zavisiti opredijeljenost banaka za dinarske ili devizne kredite, i naglasila da je za očekivati da banke povećaju svoje plasmane za kratkoročne kredite u dinarima. “Bankarski sektor ne bi imao problema sa takvim plasmanom, jer je manji devizni rizik banaka”, ocijenila je Draginja Đurić.
Predsjednica UO Udruženja banaka Srbije predočila je da su banke veoma zabrinute kada je riječ o vraćanju već uzetih kredita, kao i da se već pojavljuje problem njihove naplate. Ona je naglasila da je i u tom dijelu potrebna pomoć države.
Prema njenim riječima, neophodno je da država poboljša zakonsku regulativu koja se odnosi na stečaj preduzeća, ali i na naplatu hipoteke od strane banaka, koja je veoma otežana u dugotrajnim sudskim postupcima. Beta, Tanjug
