Banjaluka želi privatnoj firmi u ratama otplaćivati investiciju u javnu rasvjetu

BANJALUKA – Grad Banjaluka planira obnovu kompletne javne rasvjete u Banjaluci, projekta vrijednog 23,7 miliona KM. U pripremi je tenderska dokumentacija za izbor firme koja bi bila zadužena za taj posao i ona ne bi bila samo izvođač radova već i svojevrsni partner Grada, jer bi u njenim rukama bilo održavanje te infrastrukture u narednih 15 godina.

Realizacija ovog projekta predviđena je ovogodišnjim planom javnih nabavki Grada Banjaluka i u planu je da se rebalansom uvrsti u budžet grada.

Grad ide ka opciji da se ta rekonstrukcija odvija po ESCO modelu, za koji im nije potrebna saglasnost Skupštine grada Banjaluka. Upravo zbog toga većina u Skupštini sa sekpsom posmatra ovaj plan administracije gradonačelnika Draška Stanivukovića.

Tim planom bi Banjaluka u praksi, s jedne strane  trebala dobiti novo osvjetljenje, koje bi trošilo manje električne energije.

Sa druge strane, Grad ne bi trebao ulaziti u kreditno zaduženje, već bi privatnoj firmi iz redovnih sredstava trebao isplaćivati ugovorene radove, na rate.

U Gradskoj upravi Banjaluka poručuju da je još rano govoriti o konkretnim rokovima za realizaciju ovog projekta, ali pripreme koje se odvijaju nagovještavaju da se upravo ide u tom pravcu.

Gradski menadžer Bojan Kresojević objašnjava da zamjena javne rasvjete  obuhvaćena Akcionim planom „zeleni grad“ koji je usvojen u oktobru 2020. godine i koji definiše niz mjera energetske efikasnosti.

„Naša obaveza je da taj Akcioni plan realizujemo do 2024. godine. On je ambiciozan i nije za očekivati da će u potpunosti biti realizovan, ali mi pripremao dokumentaciju za sve što je navedeno uključujući i osvjetljenje grada, jer želimo uraditi sve što je do nas“, rekao je Kresojević za CAPITAL.

Obzirom da se radi o velikoj investiciji, koju Banjaluka ne može da iznese iz redovnih budžetskih sredstva, Kresojević kaže, da Grad mora razmišljati o alternativnim načinima finansiranja. Za novu javnu rasvjetu to bi mogao biti ESCO model.

Nije isključen ni kredit

Iako se priprema sve za ESCO model Kresojević dodaje, da iz igre nije isključeno ni kreditno zaduženje Grada za modernizaciju javne rasvjete.

„Kredit predstavlja dodatno zaduženje Grada što znači da ta odluka mora proći skupštinsku proceduru, odnosno dobiti odobrenje odbornika“, naveo je Kresojević, ali nije precizirao koliko je realno da Grad Banjaluka krene sa realizacijom ove varijante.

Dodaje da taj model ne predviđa novo zaduživanje Grada niti dodatna izdvajanja iz redovnih sredstava već, korištenje redovnih budžetski sredstva, koja se inače izdvajaju za plaćanje računa za struju javne rasvjete.

„ESCO nije javno privatno partnerstvo, već usluga koju bi Grad plaćao firmi koja bi se birala putem tendera. Ona podrazumijeva zamjenu postojeće rasvjete novom, a kasnije i održavanje iste u periodu u kojem traje ugovor. Banjaluka bi time dobila novu rasvjetu, koja će omogućiti uštedu u potrošnji energije između 50 i 80 odsto. Iz te uštede u energiji, Grad bi plaćao samoj ESCO kompaniji, kako bi ona izvršila povrat tih ulaganja i ostvarila dobit u poslovanju“ objasnio je Kresojević i potvrdio da je tenderska dokumentacija u pripremi.

Dodao je da je Studijom, koja je ranije urađena, procijenjeno da se radi o investiciji vrijednoj 23,7 miliona KM, te da bi rok otplate preko ESCO modela trajao oko 15 godina.

Rebalans budžeta

Ova velika investicija je i dio plana javnih nabavki za ovu godinu, u kojem je navedeno da će ovaj projekat postati dio rebalansa budžeta. Međutim ova stavka nije uvrštena u Nacrt tog dokumenta, koji je bio upućen u skupštinsku proceduru.

Kresojević objašnjava da je Nacrt rebalansa pripremljen prije izmjene plana javnih nabavki.

Kaže da plan javnih nabavki nije obavezujuć, ali da se ovaj projekat može uvrstiti kroz konačni prijedlog rebalansa budžeta, ukoliko se Grad odluči na taj korak.

Pošto taj dokumenat nije prošao skupštinsku proceduru Kresojević kaže, da se u ovom momentu teško može pričati šta bi se u rebalansu moglo naći ili ne.

Naime, Nacrt rebalansa je povučen sa dnevnog reda julskog zasjedanja, zato što nije dobio „zeleno svjetlo“ skupštinske Komisije za budžet i finansije. U međuvremenu nije bilo novih sjednica, tako da to pitanje stoji „na čekanju”.

Da li je potrebna saglasnost Skupštine grada Banjaluka?

Pošto se radi o višemilionskoj investiciji postavlja se pitanje, koja je uloga Skupštine grada Banjaluka. U lokalnom parlamentu glavnu riječ ima većina, koja do sada nije pokazala naklonost za projekte administracije gradonačelnika Draška Stanivukovića.

Kresojević kaže da im u ovom slučaju ne treba odborenje banjalučkih odbornika.

„ U ovom slučaju nigdje nije definisano da ovaj pojedinačni projekat, mora ići posebno na Skupštinu grada, ukoliko je lokalni parlament u svojim planskim dokumentima to pitanje obuhvatio“, rekao je Kresojević i dodao da je u ovom slučaju Akcioni plan “zeleni grad”, krovni dokument koji obuhvata i mjere koje se odnose na javnu rasvjetu.

Kada se ide u realizaciju?

Iako idu pripreme Kresojević naglašava da je rano govoriti o rokovima za realizaciju.

„U onom momentu kada sve bude spremno, mi ćemo to objaviti, ali u ovom trenutku ne mogu reći ništa konkretno, jer nije sve spremno“ naveo je Kresojević

U Odjeljenju za komunalne poslove, koje je nadležno za javnu rasvjetu u Banjaluci, su potvrdili da se priprema tenderska dokumentacija, koja bi između ostali trebala da odredi kriterijume i način bodovanja firmi koje bi se prijavile.

Šta je ESCO?

ESCO je skraćenica za Energy Service Company i predstavlja naziv za preduzeće koje planira, provodi i finansira projekte iz područja energetske efikasnosti.

Ta preduzeća ugradnjom efikasnije opreme smanjuju troškove za energiju i održavanje, ugradnjom efikasnije opreme.

Korisnik te usluge plaća jednaki iznos za troškove energije kao prije provođenje projekta,  a razlika je u tome što se ti troškovi dijele na smanjeni trošak za energiju te trošak za otplatu investicije.

Nakon otplate investicije, ESCO kompanija izlazi iz projekta i sve predaje korisniku.

Nisu mogli precizirati kada će tender biti spreman. Dodali su da bi rekonstrukcija javne rasvjete obuhvatila oko 20.000 rasvjetnih tijela.

Prema podacima ovog Odjeljnja, Grad godišnje za račune javne rasvjete izdvaja 2,15 miliona KM.

Većina u Skupštini želi da se pita

U skupštinskoj većini nisu oduševljeni ovim potezom. Smatraju da bi se odbornici trebali pitati za mišljenje kada je u pitanju investicija, koja obavezuje Grad na duži vremenski period i koja uključuje višemilionsku sumu.

Predsjednik Skupštine grada Banjaluka (SNSD) Mladen Ilić je kazao da je planom javnih nabavki naznačeno da će ta sredstva biti planirana rebalansom budžeta.

“Mi ćemo realno o rebalansu raspravljati u oktobru i odbornici će imati priliku da daju svoj sud o ovako nečemu. Mislim da ćemo imati razmimoilaženja mišljenja, ne samo na relaciji većina i gradonačelnik, već odbornici i gradonačelnik, jer se radi o investiciji od 20 miliona KM i dugoročnoj obavezi Grada od 15 godina, što nije mala stvar. Treba o tome ozbiljno porazgovarati i pronaći konsenzus”, kazao je Ilić za CAPITAL.

Odbornik SP Dragan Banjac poručuje da se ESCO model u region, pogotovo u zemljama EU, pokazao kao jako korisan.

“Problem BIH je, što već par godina naše i međunarodne institucije pokušavaju naći model koji će omogućiti da ESCO bude primjenjljiv u RS, a da ne krši nijedna propis. Mislim da niko u RS nije našao model koji bi omogućio da se mogu implementirati takvi projekti”, rekao je Banjac za CAPITAL.

Smatra da je opasno za Grad Banjaluku da odluku o javnoj imovini, kao što je javna rasvjeta, donosi samo gradonačelnik bez Skupštine grada.

“To bi značilo da mi preuzimamo obavezu da u narednih 15 godina upravljanje i održavanje javne rasvjete plaćamo više od 20 miliona KM i to damo nekom drugom, bez ikakvog uticaja. Sa tim uopšte ne treba žuriti, nema nikakve potrebe. Ako se radi o projektu koji je od interesa za Banjaluku, onda on zaslužuje širu raspravu i da o tome budu upoznati svi relevantni faktori. Druga stvar je što niko od nas nije video tu Studiju. Da li Grad Banjaluka stvarno ostvaruje te uštede?” kazao je Banjac.

Šta kaže zakon?

Zakon o energetskoj efikasnosti omogućava realizaciju jednog ovakvog projekta. Angažovanje ESCO kompanije za proveđenje mjera energetske efikasnosti je regulisano članovima 11. i 12.

U tom Zakonu je između ostalih, navedeno da ESCO kompanija, može pružati energetske usluge  na osnovu ugovora o energetskoj usluzi.

Ta energetska usluga može obuhvatiti: energetski pregled, projektovanje, građenje, rekonstrukciju, energetsku sanaciju, održavanje, savjetovanje ili upravljanje i nadzor nad korišćenjem energije.

CAPITAL: VESNA POPOVIĆ