– APIF: Registracija u svim sudovima za manje tri dana, osim u Banjaluci
– Sajić: Postoje sumnje da UIO namjerno koči osnivanje firmi iz RS
– Kovačević: Procedura traje duže jer smo pooštrili kontrole obveznika
BANJALUKA, Proces registracije preduzeća u Srpskoj, prije svega u sudu u Banjaluci, ponovo je produžen, pa iako bi kompletan posao trebao da bude završen za tri dana, osnivači firmi čekaju 10 – 15 dana. Osim na sud, privrednici velike zamjerke imaju na rad Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH od koje, kako tvrde, mjesecima čekaju PDV broj.
U Republici Srpskoj je od kraja 2013. godine na snazi jednošalterski sistem registracije preduzeća kojim je omogućeno otvaranje firme za tri dana. Stranke prijave dostavljaju APIF-i koji zatim ih šalje sudovima.
Informacije CAPITAL-a da proces registracije u Banjaluci traje duže potvrdili su i u Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge i u Okružnom privrednom sudu u Banjaluci.
Međutim, oni tvrde da u pojedinim slučajevima proces registracije produžavaju i same stranke koje dostavljaju nepotpunu dokumentaciju ili pogrešno popunjenu prijavu.
„Na području okružnih privrednih sudova u Doboju, Bijeljini, Trebinju i Istočnom Sarajevu proces osnivanja preduzeća, pod pretpostavkom da je prijava uredna i potpuna, završava u roku od tri dana. Prosjek je otprilike 2,5 dana. Na području Okružnog privrednog suda u Banjaluci ovaj rok je nešto duži i iznosi sedam do deset dana u prosjeku“, rekli su u APIF-u ne navodeći razlog dužeg postupanja u sudu u Banjaluci.
Istakli su da APIF svim okružnim privrednim sudovima elektronskim putem prosljeđuje prijavu bez odlaganja, a najduže u roku od jednog radnog dana.
U Okružnom privrednom sudu u Banjaluci kažu da su oni najveći sud u RS koji pokriva 20 opština, te imaju najviše predmeta. Oni tvrde da je razlog nešto sporije obrade predmeta to što privrednici ne dostavljaju svu potrebnu dokumentaciju.
„U velikom broju slučajeva stranke zbog svoje pravne neukosti sačinjavaju neuredne prijave, koje sadrže ozbiljnije pravne nedostatke, usljed čega im sud, pod prijetnjom odbacivanja prijave za registraciju, nalaže da u roku od osam dana isprave nedostatke i dostave urednu dokumentaciju“, kažu u ovom sudu i dodaju da to u velikoj mjeri utiče na odugovlačenje postupka.
Tvrde da u slučajevima kada se radi o urednoj prijavi, u relativno kratkim rokovima donose odluku.
Prema podacima APIF-a u RS je ove godine registrovano više firmi nego u istom periodu prošle.
„Od 1. januara do 28. septembra ove godine, na području Republike Srpske, osnovano je 638 novih pravnih lica, a u istom periodu prošle godine bilo je ukupno 519 osnivanja“, naveli su u APIF-u.
Sajić: Zastoj postoji, ali mnogo veći problem je registracija u UIO
Advokat Aleksandar Sajić, koji za svoje klijente obavlja poslove potrebne za registraciju firme, kaže da postoji određen zastoj u sudu u Banjaluci, ali da to nije najveći problem. On kaže da je daleko veći problem registracija kod Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH odnosno dobijanje PDV broja za šta se čeka i po nekoliko mjeseci.
„To u potpunosti neutrališe sve prednosti koje smo dobili brzinom registracije firme u sudu. Postupak registracije u UIO traje po tri – četiri mjeseca. Mi smo o tom problemu razgovarali i sa Privrednom komorom RS koja čak sumnja da UIO namjerno opstruiše taj postupak zato što se u RS mogla mnogo brže registrovati firma nego u FBiH. Prije se taj broj dobijao za tri – četiri dana, a sada treba tri mjeseca“, naglasio je Sajić.
Što se tiče registracije pred sudovima u RS, Sajić kaže da to uglavnom nije problematično, ali da su sve druge promjene koje se rade u privrednom registru skuplje i komplikovanije.
Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević kaže da su im se privrednici obraćali uglavnom zbog dugog čekanja na PDV broj za koji je zadužena UIO.
„Veoma dugo se čeka na dobijanje PDV broja i smatramo da je to ono što je potrebno riješiti da bi sistem funkcionisao onako kako je predviđeno. Svi u lancu koji učestvuju u registraciji preduzeća moraju da obavljaju svoj posao na vrijeme kako bi formiranje jednošalterskog sistema dalo efekte“, rekao je Blagojević.
Kovačević: Registracija traje duže zbog pojačane kontrole
Načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO Ratko Kovačević odbacuje optužbe da namjerno odugovlače sa davanjem PDV broja. U sistem PDV-a po zakonu ulaze firme koje imaju godišnji promet iznad 50.000 KM, dok one koje imaju manje mogu, ali ne moraju da uđu u sistem PDV-a.
Kovačević tvrdi da firme koje su ostvarile zakonski prag od 50.000 KM godišnjeg prometa odmah ulaze u PDV sistem, dok su one koje taj uslov nisu ostvarile, a ipak žele da uđu u sistem, pod pojačanim kontrolama i to zbog nepravilnosti koje je UIO u ranijem periodu utvrila.
„Obveznici koji nisu ostvarili promet od 50.000 KM, ali podnose zahtjev i ugovore kao dokaz da će u određenom vremenskom periodu ispuniti taj uslov, su posljednjih mjeseci pod pojačanim kontrolama. To radimo zato što smo ranije imali čak oko 15.000 poreskih obveznika koji su na identičan način ušli u sistem PDV, odnosno prilagali su ugovore sa svojim poslovnim partnerima kao garanciju da će ostvariti taj oporezivi prihod, a za ogroman broj njih smo utvrdili da nikada nisu prešli taj prag od 50.000 KM“, naglasio je Kovačević.
On je istakao da svi žele odmah da uđu u sistem PDV-a i zato što prilikom početka određene poslovne djelatnosti, pripreme prostora i svega ostalog ako su u tom sistemu imaju pravo na odbitak ulaznog PDV-a za sve nabavke koje izvrše.
CAPITAL: M. Čigoja