BANJALUKA – Konferencija „Balkan Solar Summit“ biće održana 27. i 28. februara 2025. godine u Banskom dvoru u Banjaluci i okupiće stručnjake, poslovne lidere i donosioce odluka iz više zemalja svijeta kako bismo zajednički predložili način kako da izgradimo održivu energetsku budućnost, poručuju organizatori.
Dolazak su potvrdili učesnici iz BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Austrije, Poljske, Danske, Japana, Egipta, Kine, Grčke, Mađarske, Holandije, Švicarske, a očekuje se potvrda iz još nekih zemalja svijeta.
„Na ovogodišnjem Balkan Solar Summitu, fokus će biti na prepoznavanju i rješavanju izazova u oblasti obnovljive energije. Kroz niz stručnih panela, biće obrađene najznačajnije teme za industriju, uključujući iskustva iz realizovanih projekata, podjelu rizika, integraciju obnovljive energije u energetski sistem i klimatske promjene, kao i CBAM regulativi koji su među glavnim temama ovih dana“, navodi se u saopštenju agencije Dot Media.
Tržište električne energije, kao i svako drugo finansijsko tržište, kaže se dalje, podložno je snažnim fluktuacijama i promjenama koje oblikuju njegove aktere – „bikove“ i „medvjede“.
„Panel „Bikovi“ i „Medvjedi“ na tržištu električne energije – Kakvi nas trendovi očekuju do 2035. godine“ na Balkan Solar Summitu baviće se predviđanjima ključnih trendova i dinamikom tržišta energije do 2035. godine. Kroz panel „Podjela rizika u strukturiranju projekta – razvoj, izgradnja, finansiranje i prodaja“ analiziraćemo kako različite strane, uključujući investitore, izvođače, finansijske institucije i kupce energije, dijele odgovornost za potencijalne rizike koji nastaju tokom ciklusa projekta“, kaže se u saopštenju.
Dalje se ističe da će u svjetlu događaja na mreži regije sve prisutne sigurno zanimati panel „Stabilnost i sigurnost energetskog sistema u uslovima tranzicije na obnovljive izvore energije“.
U saopštenju se kaže da primjena EU CBAM regulative otvara važno pitanje za energetski sektor Zapadnog Balkana, a to je da li će ova mjera ubrzati proces dekarbonizacije ili postaviti dodatne prepreke za učesnike na tržištu električne energije.
“Kada se uzme u obzir pozitivan stav nadležnih institucija na području Zapadnog Balkana po pitanju procesa dekarbonizacije, sto je potvrđeno i Sofijskom deklaracijom, samo po sebi nameće se pitanje da li bi bilo svrsishodnije izuzeti električnu energiju iz CBAM-a, te uložiti sve raspoložive resurse i energiju u uspostavljanje potrebnih okvira za potpunu integraciju u evropske okvire, a sve u cilju postizanja Net Zero do 2050. godine”, kaže Uroš Bojanić, EFT – Head of Asset Management, moderator ovog panela.