TOKIO, Na većini azijskih berzi cijene su akcija u utorak pale, kao i dan prije na Wall Streetu, dok u Šangaju i dalje snažno rastu jer se ulagači nadaju da će kineske vlasti uskoro uvesti dodatne podsticajne ekonomske mjere.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,1 odsto, dok su cijene akcija u Australiji i Hong Kongu pale između 0,2 i 0,5 odsto.
Berzanski indeksi u Singapuru, Južnoj Koreji i Šangaju porasli su, pak, između 0,3 i 1 odsto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio gotovo nepromijenjen na najvišem nivou od septembra prošle godine.
I jutros su, kao i prethodnih dana, najviše skočile cijene akcija u Šangaju, oko 1 odsto, dostigavši nove najviše nivoe u sedam godina. To se zahvaljuje uvjerenju ulagača da će kineske vlasti, zbog usporavanja rasta tamošnje ekonomije, uskoro uvesti dodatne podsticajne mjere.
A koliko se rast ekonomije usporio, pokazaće u srijedu prva procjena kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju. Analitičari u anketi Reutersa očekuju rast od 7 odsto na godišnjem nivou, najmanje u šest godina.
Na ostalim se berzama, pak, trguje oprezno, kao i juče na Wall Streetu, gdje su cijene akcija pale. Američki ulagači plaše se da će, zbog visokog kursa dolara i niske cijene nafte, kvartalni poslovni rezultati američkih kompanija biti slabi.
Ove će sedmice niz američkih kompanija i banaka objaviti poslovne izvještaje, a u anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom tromjesečju pale za 2,9 odsto u odnosu na isti lanjski period. Ako se to pokaže tačnim, bio bi to najslabiji kvartal još od trećeg tromjesečja 2009. godine.
U fokusu ulagača danas poslijepodne biće izvještaj o prometu u trgovini na malo u SAD-u, a očekuje se oporavak potrošnje Amerikanaca nakon slabog početka godine.
Veći rast potrošnje mogao bi podstaći špekulacije da će američka centralna banka Fed povećati kamate prije nego što se na tržištima očekuje, što bi dodatno podržalo američku valutu.
A na valutnim je tržištima dolar jutros oslabio, nakon što je juče njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest vodećih svjetskih valuta, dostigao 99,99 bodova, najviši nivo u četiri sedmice. Jutros je dolarov indeks skliznuo na 99,39 bodova.
Pritom je kurs američke valute prema japanskoj pao na 119,85 jena, dok je juče u ovo doba iznosio 120,45 jena.
Američka je valuta oslabila i prema evropskoj, pa je cijena evra dostigla 1,0570 dolara, nakon što je juče zaronila na samo 1,0519 dolara.
Visok kurs dolara posljedica je razlika u monetarnoj politici SAD-a i drugih najvećih svjetskih ekonomija. Američki Fed uskoro će, kako se očekuje, povećati ključne kamatne stope, dok će ostale najvažnije centralne banke u svijetu još duže vrijeme voditi labavu monetarnu politiku.
Cijene nafte, pak, posljednjih dana rastu. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros ojačala daljih 48 centi, na 58,39 dolara, dok je na američkom tržištu porasla 46 centi, na 52,40 dolara.
To se zahvaljuje procjenama da je proizvodnja nafte iz škriljaca prošle sedmice u SAD-u pala po prvi put nakon četiri godine. Hina
