TOKIO/HONGKONG, Na većini azijskih berzi u petak su cijene akcija pale, dok je vrijednost dolara dostigla najviši nivou 13 i po godina jer se do kraja godine očekuje povećanje kamata Feda. 
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks oko 7,30 sati bio u plusu oko 0,8 odsto, što se najviše zahvaljuje slabljenju jena prema dolaru, dok su cijene akcija u Hong Kongu i Australiji porasle između 0,1 i 0,3 odsto.
Berzanski indeksi u Južnoj Koreji, Singapuru, Šangaju i na drugim azijskim tržištima skliznuli su između 0,3 i 0,7 odsto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, oko 7,30 sati bio u minusu 0,4 odsto.
Taj je indeks na putu gubitka četvrtu nedelju zaredom jer se ulagači plaše odliva kapitala iz regije, stoga ih nije ohrabrio ni jučerašnji rast cijena akcija na Wall Streetu, pri čemu su se Dow Jones i S&P 500 indeks primakli najvišim nivoima u istoriji.
U SAD-u su u oktobru potrošačke cijene porasle najviše u posljednjih šest mjeseci, što podržava procjene da se rast inflacije, zajedno s ekonomskim aktivnostima, ubrzava.
Rast inflacije mogao bi se i ubrzati, kažu analitičari, ako novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump ispuni obećanja iz predizborne kampanje o smanjenju poreza, povećanju fiskalne potrošnje i protekcionizmu u trgovinskoj politici.
“Sjedinjene Države su predvodile globalizaciju, no sada su birači poručili da im je dosta toga. Rekli su da žele da se zaustavi pad njihovih plata s povećanjem fiskalne potrošnje i protekcionizmom. To je vrlo, vrlo velika promena u trendu”, kaže Masayuki Kichikawa, strateg u Sumitomo Mitsui Asset Management.
Dodaje da su američki predsjednički izbori potkopali donedavno čvrsto uvjerenje ulagača da će rast u razvijenim zemljama biti spor zbog oštre konkurencije zemalja u razvoju s nižim nivoom plata.
Kako ulagači prilagođavaju svoje pozicije novom okruženju, tako su prinosi na 10-godišnje američke obveznice dostigli 2,338 odsto, najviši nivo od januara, dok su se prije Trumpove pobjede na izborima, kretali oko 1,86 odsto.
Rast prinosa pokazuje da ulagači očekuju povećanje kamata američke centralne banke u decembru. Trgovci na tržištu novca procjenjuju da izgledi za to premašuju 80 odsto.
Juče je u izvještaju Kongresu i predsjednica Feda Janet Yellen učvrstila ta očekivanja, rekavši da bi centralna banka, s obzirom na rast ekonomija, ali i naznake jačanja inflacije, kamate mogla povećati relativno skoro.
Uz to, analitičari očekuju da će idućih godina Fed ubrzati tempo povećanja kamata jer bi Trumpove politike mogle podstaćii rast inflacije.
Zbog toga je jutros na valutnim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta dostigla najviši nivo od 2003. godine. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, probio se iznad 100,57 bodova.
Pritom se kurs dolara prema japanskoj valuti kreće oko 110,60 jena, najviše nivoe od juna, dok je juče u ovo doba iznosio 109,05 jena.
Kurs evra zaronio je po prvi put nakon godinu dana, ispod granice od 1,0600 dolara, dok je juče u ovo doba iznosio 1,0695 dolara.
Od početka nedjelje dolar je prema evru ojačao za 2,3 odsto, a prema jenu za 3,7 odsto.
A nakon što je juče dostigla najviši nivo u dvije nedjelje, 47,62 dolara, jutros je cijena barela nafte na londonskom tržištu pala 1 odsto, na 46,01 dolar. Hina