TOKIO, Na azijskim berzama su u petak cijene akcija znatno porasle, posebno u Kini, no analitičari kažu da su trgovinske napetosti i dalje snažne i da se radi samo o tehničkoj korekciji cijena nakon što su pale četiri dana zaredom i skliznule na najniže nivoe u devet mjeseci.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 1 posto, nakon što je juče pao na najniži nivo u devet mjeseci.
Na Tokijskoj berzi Nikkei indeks je jutros u plusu 0,1 posto, dok su cijene akcija u Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,2 i 1,2 posto.
Najviše su jutros porasle cijene akcija u Šangaju, više od 1 posto, nakon što su juče potonule na najniže nivoe u dvije godine.
Analitičari kažu da se najviše radi o tehničkoj korekciji cijena na više, nakon oštrog pada prethodnih dana, no ističu i da blagi pozitivan uticaj na kineska tržišta ima i poruka Pekinga da će smanjiti ograničenja za strana ulaganja u sektore, kao što su bankarski, automobilski, poljoprivredni, te sektor teške industrije.
Uprkos tome, analitičari kažu da to neće dovesti do popuštanja napetosti između SAD-a i Kine u vezi trgovinskih pitanja. Tim više što bi za samo nedjelju dana, 6. jula, Washington mogao aktivirati carine na uvoz kineskih proizvoda vrednih 34 milijarde dolara, što bi moglo izazvati protivmere Pekinga.
„Rizik od trgovinskog rata nalazi se pred ključnom tačkom jer se bliže rokovi za implementaciju carina”, kaže Shane Oliver, ekonomista u kompaniji AMP Capital.
“Premda bi uticaj tih prvih carina trebao biti ograničen, „ulagači se plaše da će uvođenje tih carina izazvati protivmjere, a potom eskalaciju”, kaže Oliver.
Od početka maja SAD i Kina održale su nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no još nisu postigle dogovor.
Zbog trgovinskih napetosti, koje bi mogle dovesti do slabljenja trgovine u svijetu i usporavanja rasta globalne ekonomije, jutros su pale i cijene nafte.
Na američkom tržištu cijena barela skliznula je 0,4 posto, na 73,15 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,3 posto, na 77,65 dolara.
Juče su cijene barela dostigle najviše nivoe od novembra 2014. godine, što je posljedica pada zaliha u SAD-u i pritiska Washingtona na njegove partnere da prestanu da kupuju naftu od Irana koji je pod američkim sankcijama.
A na valutnim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta je osjetno pala nakon što je danima rasla zbog očekivanja ulagača da bi američka centralna banka mogla ubrzati tempo povećanja kamatnih stopa.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros 0,5 posto, na 94,91 bod.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao 0,2 posto, na 110,70 jena.
No, američka valuta oslabila je u odnosu na evropsku, pa je cijena eura skočila 0,6 posto, na 1,1635 dolara.
Jačanje evra zahvaljuje se vijesti da su čelnici EU-a u petak u ranim jutarnjim satima nakon gotovo celonoćne rasprave postigli kompromis oko pitanja migracija. Hina
