TOKIO, Na azijskim su berzama u ponedjeljak cijene akcija pale na najniži nivo u devet mjeseci, jer je ulagače zabrinuo nastavak klizanja cijena nafte, ali i najveći sedmični pad berzanskih indeksa na Wall Streetu u više od dvije i po godine.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu više od 1 odsto, dok su cijene akcija u Južnoj Koreji, Australiji, Singapuru i Hong Kongu pale između 0,2 i 1,2 odsto.
U Šangaju su blago porasle, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 1,1 odsto, zaronivši na najniži nivo od marta.
Loše raspoloženje azijskih ulagača posljedica je oštrog pada cijena akcija na Wall Streetu u petak, zbog čega su Dow Jones i S&P 500 indeks prošle sedmice izgubili više od 3,5 odsto, što je njihov najveći sedmični gubitak u više od dvije i po godine.
Cijene nafte jutros izuzetno osciliraju. U jednom je trenutku na američkom tržištu terminska cijena potonula 2,5 odsto, na 56,25 dolara po barelu, novi najniži nivo u pet i po godina. No, kasnije se ipak oporavila, pa je trenutno u plusu 1,3 odsto.
Međutim, ulagači se plaše da pad cijena nafte nije jedina posljedica nejake globalne potražnje te da bi se slabost najvećih svjetskih ekonomija mogla preliti i na druga tržišta. Stoga je splasnula sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama.
Usporava se rast kineske i ekonomije evrozone, dok je Japan ponovno u recesiji. Tankan izvještaj japanske centralne banke jutros je pokazao da se tamošnje poslovno raspoloženje u decembru pogoršalo, stoga ulagače nije ohrabrila niti pobjeda Liberalno demokratske stranke premijera Shinzo Abea na parlamentarnim izborima.
Abeova koalicija osvojila je uvjerljivu većinu na izborima, što osigurava nastavak njegove politike pojačane državne potrošnje i labave monetarne politike, koja bi trebala podstaći rast ekonomije i okončati dugo razdoblje deflacije. No, pad izlaznosti na izbore pokazuje nezadovoljstvo Japanaca onim što je Abe postigao u protekle dvije godine na čelu vlade.
A na valutnim se tržištima dolar ponešto stabilizovao nakon oštrog pada prošle sedmice, kada su ulagači odlučili povući zaradu s tržišta nakon snažnog uspona kursa američke valute posljednjih sedmica.
Jutros je u jednom trenutku kurs dolara zaronio na 117,78 jena, nedaleko najnižeg nivoa u dvije sedmice, no kasnije je skočio na 118,67 jena, pa je u odnosu na petak u minusu 0,1 odsto.
U odnosu pak na evropsku valutu, dolar je gotovo nepromijenjen, pa se cijena evra kreće oko 1,2450 dolara, dok je u petak iznosila 1,2460 dolara.
Analitičari očekuju dalju stabilizaciju, pa i jačanje dolara idućih dana jer se u utorak i srijedu održava posljednja ovogodišnja sjednica američke centralne banke, s koje bi čelnici Feda mogli oprezno poručiti da se bliži kraj perioda jeftinog novca.
Zbog stabilno snažnog rasta najveće svjetske ekonomije, neki analitičari, naime, vjeruju da će Fed iz svog saopštenja izostaviti uobičajenu frazu o držanju kamata na niskim nivoima još ‘neko vrijeme’, koju koristi već dvije godine.
Bio bi to signal da se u 2015. godini može očekivati povećanje ključnih kamatnih stopa. Pitanje je samo da li će taj potez uslijediti sredinom ili u drugom dijelu godine.
“Svi su svjesni da se u određenom trenutku to mora učiniti. No, biće to kao skidanje flastera naglim potezom – boljeće”, kaže Rob Carnell, ekonomista u kompaniji ING. Hina