TOKIO, Na većini azijskih berzi cijene su akcija u četvrtak pod pritiskom, zbog pada cijena nafte i zabrinutosti u vezi Grčke, dok su u Kini porasle zahvaljujući popuštanju monetarne politike tamošnje centralne banke.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 1 odsto, dok su cijene akcija u Singapuru i Južnoj Koreji pale između 0,4 i 0,6 odsto.
Berzanski indeksi u Australiji, Hong Kongu i Šangaju porasli su, pak, između 0,2 i 0,8 odsto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,1 odsto.
Posljednjih je dana oporavak cijena nafte pozitivno uticao na akcije energetskih kompanija, što je podsticajno djelovalo na berze.
No, nakon što su u prethodna četiri dana cijene ‘crnog zlata’ skočile gotovo 19 odsto, juče su na londonskom tržištu pale 6,5, a na američkom čak 9 odsto. Bila je to posljedica vijesti o rastu zaliha nafte u SAD-u prošle sedmice na rekordne nivoe, što ukazuje na slabost potražnje.
Jutros je, pak, cijena nafte na londonskom tržištu porasla 70-ak centi, na 54,90 dolara po barelu, dok je na američkom tržištu ojačala 50-ak centi, na 48,90 dolara.
Rast cijena zahvaljuje se nadi ulagača da će porasti potražnja za naftom iz Kine, nakon što je tamošnja centralna banka neočekivano olabavila monetarnu politiku kako bi podstakla rast ekonomije.
U srijedu naveče kineske monetarne vlasti smanjile su stopu obveznih rezervi za 0,50 postotnih bodova, na 19,50 odsto, čime su bankama oslobodile sredstva u vrijednosti od oko 95 milijardi dolara.
Zahvaljujući nadi ulagača da će to podstaći kreditiranje, a time i rast ekonomije, na početku današnjeg trgovanja na berzi u Šangaju cijene su akcija skočile više od 2 odsto. No, kasnije se euforija stišala, pa su dobici splasnuli na otprilike 0,8 odsto.
“Premda bi potez kineske centralne banke trebao podstaći kreditiranje i potražnju, prvo smanjenje rezervi nakon dvije godine predstavlja jasan signal da se rast kineske ekonomije usporava oštrije nego što se mislilo. A to bi moglo negativno uticati na potražnju u cijeloj regiji”, kaže Boris Schlossberg, direktor u kompaniji BK Asset Management.
Na većini ostalih azijskih berzi cijene su akcija pale zbog zabrinutosti u vezi evrozone, nakon što je juče Evropska centralna banka (ECB) odlučila da više neće prihvaćati grčke obveznice kao osiguranje za zajmove, jer smatra da je nova grčka vlada odustala od spovođenja međunarodnog programa pomoći dogovorenog s EU-om, ECB-om i MMF-om.
To znači da će grčka centralna banka ubuduće sama morati osigurati desetke milijardi evra hitnih zajmova kako bi pomogla bankama u poteškoćama, koje su već zatražile kredite za likvidnost jer građani povlače novac iz banaka nakon pobjede Syrize na parlamentarnim izborima.
Odluka je objavljena samo nekoliko sati nakon sastanak novog grčkog ministra finansija Janisa Varufakisa s predsjednikom ECB-a Mariom Draghijem.
“Činilo se da je postignut napredak po pitanju Grčke, no sada je ponovo učinjen korak unazad. Ovo samo potvrđuje dosadašnje teze da prijeti problem likvidnosti ako se ne riješi situacija s Grčkom”, kaže Larry Peruzzi, trgovac u kompaniji Cabrera Capital Markets.
Zbog toga se na valutnim tržištima evro od sinoć nalazi pod snažnim pritiskom. Jutros se njegov kurs kreće oko 1,1345 dolara, dok je juče u ovo doba iznosio 1,1470 dolara.
I dok je prema evru ojačao, dolar je prema japanskoj valuti ponešto oslabio, pa mu je cijena skliznula s jučerašnjih 117,70 na 117,20 jena. Hina
