TOKIO, Na većini azijskih berzi cijene su akcija u četvrtak pale četvrti dan zaredom, uprkos optimizmu na Wall Streetu, jer ulagače zabrinjava slabost kineske i ekonomije evrozone, dok američka valuta i dalje jača.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,6 odsto, dok su cijene akcija u Australiji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,3 i 0,5 odsto.
Berzanski indeksi u Singapuru i Južnoj Koreji porasli su, pak, oko 0,2 odsto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,3 odsto, oslabivši četvrti dan zaredom.
Na azijskim berzama vlada oprez, premda su juče na Wall Streetu Dow Jones i S&P 500 indeks dostigli nove najviše nivoe u istoriji, zahvaljujući pozitivnoj reakciji tržišta na pobjedu republikanca na američkim kongresnim izborima, koji su po prvi put od 2006. godine preuzeli kontrolu i u Senatu i u Predstavničkom domu.
No, to ne znači puno ulagačima na ostalim svjetskim berzama. Azijske investitore ponajviše brine dalje usporavanje rasta kineske i ekonomije evrozone, te pad kursa valuta velikih izvoznika sirovina, kao što su Australija, Brazil i Rusija zbog pada cijena sirovina.
Ruska rublja potonula je prema dolaru na novi najniži nivo u istoriji, dok je brazilski real blizu najnižih nivoa u šest, a australijski dolar u četiri godine.
“Premda očekujem da će se rast svjetske ekonomije postupno ubrzati, problemi dvije od četiri zemlje BRIC-a navode na oprez”, kaže Soichiro Manji, strateg u kompaniji Daiwa SB Investments.
A na valutnim je tržištima dolar ponovno u zamahu, nakon što je početkom sedmice njegov uspon zaustavljen. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se nedaleko 87,60 bodova, najvišeg nivoa u četiri godine, kojeg je dostigao juče poslijepodne.
Jutros je kurs dolara u jednom trenutku skočio na 115,52 jena, novi najviši nivo u sedam godina. Premda je kasnije skliznuo ispod 115 jena, ipak je i dalje viši u odnosu na 114,40 jena, koliko je iznosio juče u ovo doba.
Dolar je ojačao i prema evropskoj valuti, pa je cijena evra skliznula s jučerašnjih 1,2540 na 1,2485 dolara, nedaleko najnižeg nivoa u dvije godine od 1,2439 dolara.
Slabost evra posljedica je opreza ulagača uoči današnje sjednice čelnika Evropske centralne banke (ECB). Doduše, ne očekuju se novi potezi u vezi monetarne politike, no pratiće se izjave predsjednika ECB-a Marija Draghija na konferenciji za novinare.
S obzirom na rizik od deflacije i nove recesije u evrozoni, mogući su signali za dalje popuštanje monetarne politike.
Međutim, kako je unutar ECB-a opozicija Draghijev ideji o kupovini državnih obveznica vrlo čvrsta, analitičari očekuju oprezne izjave predsjednika ECB-a.
“Mislim da je malo vjerovatna najava novih mjera ECB-a. Stoga očekujem da će se Draghi suzdržati od nekih signala kakve je slao u posljednje vrijeme, kao što je da će ‘ECB učiniti sve što je moguće’ i slično”, kaže Ayako Sera, ekonomista u Sumitomo Mitsui Trust Bank.
Ako se Draghi doista povuče, to bi moglo podstaći jačanje evra, kaže Sera.
No, na tržište valuta idućih bi dana znatno mogli uticati i podaci s američkog tržišta rada. Prema juče objavljenom izvještaju konsultantske kompanije ADP, u američkom privatnom sektoru u oktobru je otvoreno 230.000 novih radnih mjesta, što ukazuje na nastavak oporavka tržišta rada.
Zbog toga se ulagači nadaju i dobrom izvještaju vlade o zaposlenosti u SAD-u, koji će biti objavljen u petak. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je u oktobru otvoreno 233.000 novih radnih mjesta.
Taj bi podatak potvrdio da je nedavni zaključak Feda o jačanju tržišta rada bio ispravan, što bi značilo da se bliži trenutak kada će američka centralna banka početi povećavati ključne kamatne stope, što bi podstaklo rast kursa dolara. Hina
