TOKIO, Na azijskim berzama su u sredu indeksi pali, kao i kurs dolara, jer je ulagače zabrinula najava novih carina na uvoz kineskih proizvoda u SAD, što bi moglo izazvati protivmjere.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,7 %.
Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks skliznuo je 0,7 %, dok su cijene akcija u Južnoj Koreji, Australiji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,5 i 1,4 %.
Azijske berze su pod pritiskom jučerašnjeg pada cijena akcija na Wall Streetu, drugi dan zaredom, što je posljedica vijesti da je predsjednik SAD-a Donald Trump otpustio šefa diplomatije Rexa Tillersona, a da će na njegovo mjesto doći sadašnji direktor CIA-e Mike Pompeo.
Ta je smjena dosad najveća promjena u Trumpovoj administraciji i posljednja u nizu kakav dosad nije zabilježen. Od kada je na početku 2017. Trump stupio u Belu kuću, iz njegove je administracije otišlo 35 zvaničnika.
Tržišta su dodatno pod pritiskom zbog vesti da Trump namjerava da uvede carine na uvoz 60 milijardi dolara vrijedne kineske robe, a usmjeriće se prvenstveno na tehnologiju i telekomunikacione sektore.
Zbog toga je jutros tehnološki sektor na gubitku oko 0,5 %, pri čemu su cijene akcija velikih azijskih kompanija, kao što su LG Display, Tencent Holdings i Taiwan Semiconductor, pale više od 1 %.
“Široki globalni trgovinski rat malo je verovatan, no s druge strane, neće biti ni puno mira na trgovinskom frontu. Glavni je rizik trgovinski rat SAD-Kina”, kaže Shane Oliver, glavni ekonomista u AMP-u.
Ulagači su već ionako zabrinuti zbog uvođenja carina na uvoz čelika i aluminijuma u SAD, što je nedavno izazvalo burne reakcije mnogih država i najavu protivmera.
Ostaje za videti kako će teći pregovori o tom pitanju i kako će druge zemlje reagovati na Trumpov protekcionizam.
S druge strane, podršku tržištima pružili su bolji nego što se očekivalo podaci iz kineske ekonomije, koji ukazuju na ubrzanje rasta.
“Poslednji pokazatelji iz Kine su vrlo ohrabrujući. Ekonomija je dobro pozicionirana za slučaj rasta carina na izvoz u SAD”, kaže Craig James, ekonomista u kompaniji CommSec.
Negativno na tržišta utiče pad cijena nafte. Jutros se cijena barela na američkom tržištu kreće oko 60,75 dolara, dok je juče u ovo doba iznosila 61,20 dolara. Na londonskom tržištu barel je pojeftinio s jučerašnjih 64,75 na 64,55 dolara.
A na valutnim tržištima dolar je oslabio treći dan zaredom zbog nesigurnosti na svjetskim finansijskim tržištima jer ulagači sumnjaju da bi se političari koji zagovaraju protekcionizam mogli poslužiti i slabljenjem valute kao trgovinskim oružjem.
Jutros se dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće oko 89,56 bodova, dok je juče u ovo doba iznosio 89,89 bodova.
Pritom se cijena američke valute prema japanskoj kreće oko 106,40 jena, kao i juče u ovo doba.
No, dolar je oslabio prema evropskoj valuti, pa je kurs evra dostigao 1,2405 dolara, dok je juče u ovo doba iznosio 1,2335 dolara. Hina
