BEČ, Da bi se održao bonitet Austrije vlada u Beču je donijela odluku o izbjegavanju daljeg zaduživanja.
Pokrajine i opštine, prema toj odluci, treba da se pridržavaju striktnog kursa štednje.
Pod pritiskom dužničke krize u Evropi i opasnosti da Austrija izgubi svoj visoki bonitet kancelar Verner Fajman i vicekancelar Mihael Špindeleger postigli su dogovor da godišnji strukturalni deficit ne smije preći 0,35 odsto bruto domaćeg proizvoda od 2017. i da to bude unijeto u Ustavu.
Kancelar Fajman je objasnio da ova mjera predviđa smanjenje strukturalnog deficita od dvije milijarde evra godišnje do 2020. To, kako je dodao, znači štednju, koja će biti prije svega preduzeta u administraciji, kao i prijevremenih penzija.
Izbjegavanje daljeg zaduživanja, prema mišljenju vlade, treba da bude signal finansijskim tržištima i agencijama za rejting da Austrija ne želi da čeka dostizanje kriznog nivoa da bi reagovala.
Fajman je podvukao da će usvojene mjere biti unijete u Ustav, po uzoru na njemački model. On je objasnio da se time osigurava suvereni prostor za djelovanje Austrije, smanjuje zavisnost od finansijskog tržišta, kao i primjenjuju najnoviji zaključci šefova vlada evrozone.
Smanjenje deficita, kako je dodao, treba sprovesti kroz povećanje prihoda, kao i smanjenjem izdataka. Mjere se unose u Ustav kako bi se izbjeglo da se tokom predizborne kampanje daju nerealna očekivanja.
Trenutno zaduženost Austrije iznosi oko 75 odsto bruto domaćeg proizvoda, a EU „dozvoljava“ 50 odsto. Mjerama štednje Austrija želi da dospije ispod granice od 60 odsto koju predviđa EU. Tanjug
