BEOGRAD, Srbija mora da obnovi sporazum sa Međunarodnim monetarnim fondom ukoliko želi da iskoristi 400 miliona dolara Svjetske banke, namijenjenih podršci budžetu.
Prvih 100 miliona dolara su bili spremni i početkom godine, ali je Srbija skrenula sa puta, jer je deficit bio veći od dogovorenog nivoa – kaže, za „Novosti“, Džejn Armitidž, koordinator Svjetske banke za Jugoistočnu Evropu.
Od opredjeljenih 400 miliona dolara, prvih 100 bi išlo direktno u budžet. Preostalih 300 miliona dolara bi Srbija dobila kroz dva odvojena zajma. Prvih sto kako bi smanjila javnu potrošnju, a preostalih 200 miliona dolara za reformu državnih preduzeća.
* Šta će se desiti ukoliko Srbija ne uspije da obnovi sporazum sa MMF?
– Neće dobiti 400 miliona dolara. To je teško, ali takva su pravila. Ne možemo da omogućimo podršku budžetu ukoliko ne postoje mjere da se na srednji rok smanje javni dug i deficit. To smo učinili i sa prethodnom vladom. Samo da pozajmite 400 miliona dolara i tako uvećate dug, bez osiguranja da zemlja planira da smanji zavisnost od pozajmljivanja, bilo bi neodgovorno.
* Cilj projekta budžetske podrške, koji je započet 2009, bio je smanjenje javnog sektora i poboljšanje socijalnih usluga. Ima li napretka?
– Mislim da je bilo napretka. Bilo je teškoća, naročito u socijalnom sektoru, ali vidimo male korake i stalan napredak. Problem je što su se te reforme odvijale u vremenu mnogo duže krize nego što smo očekivali. Evropska kriza i dalje traje, prognoze nisu ohrabrujuće, a Srbija zavisi od nje i u izvozu, pozjamljivanju i investicijama. I ove godine Srbija bilježi negativan rast, zato smo i odlučili da izađemo sa 400 miliona dolara za godinu dana. To je značajan iznos, jer vidimo da je veoma teško stanje. Rastu nezaposlenost i siromaštvo.
* Nova Vlada neće skoro otpuštati u javnom sektoru. Da li to znači da prije toga ne možemo da računamo na novac Svjetske banke?
– Reforme ne moraju da budu u direktnoj vezi sa brojem ljudi u javnom sektoru. Mislim da tokom vremena broj treba da se smanji, ali posmatraćemo sve pomake. Za početak možete da zaustavite novo zapošljavanje, a broj će se smanjivati kroz penzionisanje. Razumljivo je da Vlada, u vrijeme ovolike nezaposlenosti, ne želi da otpušta.
* Kao ključne mjere predložili ste zamrzavanje plata i penzija. Kako komentarišete odlučnost nove Vlade da ih ne zamrzava?
– Mogu da razumijem da očigledno raste pritisak, jer su tokom krize primanja bila dvije godine zamrznuta. Vlada treba da uloži dosta vremena da objasni građanima zašto je to neophodno. Reforme neće podrazumijevati samo kontrolu penzija i plata, već i povećanje poreza. Rast poreza na dodatnu vrijednost će pogoditi sve koji kupuju. Ali, deficit je tako veliki da je to neophodno. PDV zista nije previsok u Srbiji. To je posljednja mjera svakog ministra finansija, ali čini mi se da će to biti neophodno. Zamrzavanje plata i penzija, a i reforme, traže dosta vremena da bi se postigla ušteda.
* Opet trošimo oko 14 odsto domaćeg proizvoda na penzije, kao i prije tri godine. Koji je prihvatljiv nivo da bismo računali na podršku Svjetske banke?
– Za Srbiju je 14 odsto veoma visok nivo potrošnje. Mislim da je cilj bio da se stigne do 11 odsto. U nekim zemljama je ispod deset odsto. Srbija ima staru populaciju i neizbježna je velika potrošnja na penzije, ali je važno da ne probijaju budžet. Potrebno je dobro kontrolisati prevremeno penzionisanje, povećati starosnu granicu. Problem je što mnogo ljudi radi u „sivoj“ ekonomiji i ne plaća doprinose.
* Kada možemo da dostignemo prihvatljiv nivo?
– Zavisi od toga koliko ljudi plaća doprinose i koliko prima penzije. To je komplikovan model. Sa Srbijom dugo radimo na reformi penzija, ali ne zato što to Srbija sporo radi. Sve zemlje se susreću sa potrebom reformi penzija. Ljudi žive duže, i to je dobro, ali to traži promjene.
* Govori se o povećanju PDV. Koji bismo još porez, po vašem mišljenju, mogli da povećamo?
– Porez na dodatu vrijednost daje rezultate vrlo brzo. Mislim da je ideja ministra Mlađana Dinkića da ojača poresku administraciju veoma dobra, ali to traži više vremena. Koliko razumijem, razmišlja da smanji izuzetke u plaćanju poreza na dobit preduzeća i da poveća i taj porez. Mislim da i o tome može da se razmišlja.
* Vlada kaže da nam treba tri milijarde evra do kraja godine. Gdje Srbija može da nađe taj novac i po kojoj cijeni?
– Ne znam da li je riječ o tri milijarde. Ja sam čula da je 1,7 milijardi evra. Važan je dogovor sa MMF. Možda bi dio sredstava MMF mogao da ide u budžet, ali to je na njima. Svjetska banka daje dio. Srbija će svakako morati još da pozajmljuje, da emituje još evroobveznica. Cijena će zavisiti od toga da li ulagači prepoznaju riješenost zemlje da finansije dovede na održiv nivo.
* Svjetska banka nudi grejs period od šest-sedam godina. Da li ste sigurni da će Srbija tada biti sposobna da vraća zajmove? Prijeti li nam dužnička kriza?
– Iskreno se nadam da ne. Ne vjerujem da je tako. Imamo veoma snažno odjeljenje koje posmatra kreditni rizik i mi ne bismo pozajmili Srbiji da nismo uvjereni da će vratiti.
Smjena guvernera loš signal
* Kako komentarišete najave izmjene Zakona o Narodnoj banci Srbije kako bi se smijenio guverner?
– Princip nezavisnosti Narodne banke Srbije je značajan princip. Sve što umanjuje tu nezavisnost šalje loš signal tržištima.
Korupcija je veliki problem
* U Razgovoru sa predsjednikom Tomislavom Nikolićem rekli ste da investitori neće dolaziti u zemlju sa izraženom korupcijom. Da li su vam se investitori žalili na korupciju u Srbiji?
– Investitori mi se nisu direktno obraćali. Rekla sam predsjedniku da mislim da je važno što planira da se bori protiv korupcije. Znamo po raznim indikatorima da je na Balkanu korupcija problem. Nisam htjela da istaknem Srbiju kao poseban problem. Borba protiv korupcije je bitna za stvaranje boljih uslova poslovanja. Predsjedniku Nikoliću sam čestitala na odlučnosti da se bori sa njom. Novosti
