BANJALUKA, Verbalni rat između Vlade RS i srpskih predstavnika u Savjetu ministara BiH dosegao je nivo koji bi mogao dovesti do odgode isplate druge tranše u aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom, a nijedna strana zasad ne pokazuje spremnost na popuštanje.
Podsjećamo, problem je nastao u interpretaciji pisma namjera koje su naše vlasti potpisale sa MMF-om u dijelu koji se odnosi na obavezu usvajanja novog zakona o akcizama.
U tekstu pisma namjere stoji da bi akcize na gorivo trebalo povećati radi finansiranja izgradnje autoputeva i obnovu putne infrastrukture u BiH.
“BiH će do kraja septembra 2016. godine odobriti povećanje akcize na gorivo, uključujući auto-gas i biogorivo, za 15 feninga po litru, a dodatni prihodi u iznosu od deset feninga od ovog povećanja će se usmjeriti entitetskim preduzećima ‘Autoceste’ i ‘Autoputevi’, a pet feninga od ovog povećanja će se usmjeriti entitetskim preduzećima ‘Ceste’ i ‘Putevi’. Istovremeno, povećaćemo akcize na lož-ulje kako bismo premostili cjenovni jaz između različitih kategorija naftnih derivata”, navedeno je u dokumentu. Kako je vidljivo, Savjet ministara BiH i dvije entitetske vlade nisu ni planirali uvođenje plavog dizela, međutim Šarović tvrdi da je u razgovorima sa predstavnicima MMF-a uspio da izvrši određeni pritisak kako bi ta odredba bila naknadno ubačena u plan reformi.
Kako saznajemo nezvanično, najizglednija opcija je da ne bude usvojena izmjena Zakona o akcizama na nivou BiH koja bi uključivala usvajanje plavog dizela, i da će, nakon toga, sredstva MMF-a biti uplaćena na vrijeme.
U tom scenariju bi, kako nam je rečeno, najizglednije bilo da predstavnici dva nivoa vlasti ostanu na pozicijama predstavljanja sebe kao zastupnika interesa poljoprivrednika, a da se druga strana ponaša neodgovorno.
Takođe nezvanično, od izvora koji je blizak međunarodnim finansijskim institucijama, saznajemo da je osnovni problem sa akcizama to što međunarodne banke koje finansiraju izgradnju mreže autoputeva nisu uvjerene da bi autoputevi mogli generisati dovoljno profita kojima bi se mogli finansirati novi krediti za nove cestovne projekte.
“I to je ključan problem koji je u srži cijele priče o akcizama. Dio u vezi sa plavim dizelom nije ni bio originalno razmatran, niti je bilo ko izvana insistirao da se sredstva nadomjeste akcizama. Prepušteno je vlastima u BiH da same pronađu odgovarajući model”, pojasnio nam je naš izvor.
Što se tiče samih poljoprivrednika, objašnjeno nam je da MMF insistira samo na tome da se uvede reda u isplate podsticaja, bilo da se radi o regresiranom gorivu ili nabavci materijala za sjetvu, odnosno da pomoć dobiju samo oni registrovani poljoprivrednici koji redovno izvršavaju obaveze prema budžetu i fondovima.
Aleksandar Macanović, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, ističe da Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, obmanjuje javnost jer, kako podsjeća, Vlada RS još od 2013. godine isplaćuje svojim poljoprivrednicima regresirano gorivo, odnosno plavi dizel, koji je, kako ističe, za 60 feninga jeftiniji od maloprodajne cijene, a da Šarović predlaže cijenu nižu za 55 feninga.
“Da li ga Šarović zove regresirani ili plavi dizel, njegov prijedlog je nepovoljniji od ovog što poljoprivrednici RS dobijaju od 2013. Ovdje je u pitanju čisti medijski spin u kojem se pokušava reći da je Vlada RS protiv plavog dizela”, rekao je on.
Šarović, pak, tvrdi da je poljoprivrednicima RS 2013. ponuđena niža cijena za gorivo, ali na uštrb 60 miliona predviđenih u budžetu za subvenciju poljoprivrede.
“Prosto je zapanjujuće da Vlada RS odbija jednu ovakvu mjeru. Oni treba da objasne poljoprivrednicima zašto im ne žele omogućiti dodatna sredstva mimo onih 60 miliona koja se daju u te svrhe”, naglasio je Šarović.
S druge strane, kako se čini, obje entitetske vlade pripremaju se za scenario da novac ne bude isplaćen, pa je u pripremi nova emisija obveznica i trezorskih zapisa. Nezavisne novine
